Bojkot Jevreja i „Arijevski paragraf“

Bila je subota, 1. april 1933.: ispred jevrejskih prodavnica, advokatskih kancelarija i ljekarskih praksi stajali su muškarci u smeđim unformama. Bili su to pripadnici nacionalsocijalističkog “Jurišnog odreda” - SA. Prijetili su svima koji su htjeli da uđu u jevrejske prodavnice. Na tablama, koje su donijeli, pisalo je: „Nijemci! Branite se. Ne kupujte kod Jevreja!“ Nije to bila nikakva prvoaprilska šala. Tog dana počeo je „bojkot Jevreja“ nakon čega će uslijediti njihov progon.

„Riješenje jevrejskog pitanja“

Adolf Hitler je još 20-tih godina fanatično zahtijevao da se „riješi“ navodno „jevrejsko pitanje“. Sada je bio u prilici da svojim sljedbenicima omogući da to rade. Hitler je od 1933. u Njemačkoj imao potpunu vlast, postavđi diktator. Temeljna prava Weimarskog ustava stavljena su van snage, a donošenjem takozvanog „zakona o punomoći“ vlada je mogla bez ikakve kontrole da provodi svoju samovolju. Nacionalsocijalisti su to iskoristili kako bi prvo proganjali političke neprijatelje, a onda su se okrenuli protiv Jevreja. Oni su bili neprijatelji „arijevske“ rase, koje je trebalo iskorijeniti. Bojkot Jevreja najavljen je u novinama na sav glas. U nekim mjestima, kao u Annabergu u Sachsenu, SS-ovci su ljudima koji su izašli iz jevrejskih prodavnica utiskivali žig na lice na kojem je pisalo: „Mi smo izdajnici, kupovali smo kod Jevreja“. Jevreji su bili šokirani i reagirali su sa nevjericom. Jedan jevrejski trgovac u Berlinu je u izlog svoje prodavnice objesio natpis sa zaslugama koje je, kao vojnik, dobio u Prvom svjetskom ratu: „Četiri godine sam stavljao moj život na kocku za Njemačku“, pisalo je na njemu. Za većinu Jevreja 1. april 1933. bio je početak kraja iluzija da će oni biti prihvaćeni kao ljudi, sa jednakim pravima kao Nijemci.

„Arijevski paragraf“

Sedam dana nakon „bojkota Jevreja“, nacionalsocijalisti su poduzeli novi korak. Donesen je o „Zakon o ponovnom uvođenju statusa državnog službenika“ sa diskriminirajućim paragrafom: „Službenici koji nisu arijevskog porijekla idu u penziju“. Time je povučena jasna linija između „Nijemaca arijevaca“ i navodno „manje vrijednih Jevreja“. Oni koji su htjeli da se bave tim poslom morali su dokazati da niko u njihovoj familiji nema jevrejsko porijeklo. Nacisti su na taj način usvojili prvi rasistički zakon za vrijeme njihove vladavine.

Autori: Marc Lüpcke / Senad Tanović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose