Bolje ikad, nego nikad

Ako se dogovor političkih lidera o Vijeću ministara i evropskim zakonima provede u nadležnim institucijama, za BiH bi to bio veliki korak u procesu evropskih integracija, ocijenio je analitičar Centra civilnih inicijativa (CCI) Ivica Ćavar. „Vjerujem da će, nakon konstituiranja, Vijeće ministara moći podnijeti aplikaciju za kandidatski status za članstvo BiH u Evropskoj uniji“, rekao je Ćavar.

„Važno je što je postinuta saglasnost i o Zakonu o popisu stanovništva, u kojem je bio sporan Član 48, kao i dogovor o sistemu državne pomoći“, kaže Ćavar. Lideri su se dogovorili da se Član 48, kojim je predviđeno da se rezultati popisa iz 1991. godine primjenjuju pri formiranju vlasti do potpunog provođenja Aneksa sedam Daytonskog sporazuma, briše iz teksta zakona.

Ćavar ističe da su građani BiH „skupo platili“ četrnaestomjesečni zastoj u reformskim procesima. „U 2011. godini Parlament BiH usvojio je samo dvanaest, a odbio šesnaest zakona, dok je Vijeće ministara u tzv. tehničkom mandatu u istom periodu utvrdilo svega dvadeset i tri zakona“, kaže Ćavar, podsjećajući da su političari u BiH „odlično plaćeni za nerad“.

Pozitivne ocjene iz Delegacije EU i OHR-a

Reakcije međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH su pozitivne. „Veoma je važno što su domaći politički lideri pronašli rješenje u vezi sa zakonima o državnoj pomoći i popisu stanovništva, koji su dio evropskog seta zakona i od izuzetne su važnosti za BiH u procesu evropskih integracija, saopćeno je iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH.

Delegacija EU u BiH i OHR ohrabruju vlasti da nastave rješavati probleme državnog budžeta za 2012. godinu kako bi se osiguralo funkcioniranje državnih institucija i ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH. Lideri su postigli dogovor o budžetu za 2011. godinu, kako bi se omogućilo privremeno finansiranje u prva tri mjeseca naredne godine.

Lideri vladajuće „šestorke“ zadovoljni su što je preovladala „atmosfera kompromisa“ i njihove se reakcije uglavnom podudaraju sa ocjenama predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. „Nismo dobili sve što smo tražili, ali nije niko“, rekao je Dodik, navodeći da su u zamjenu za četvrto ministarsko mjesto stranke iz Republike Srpske dobile vodeće pozicije u SIPA-i i RAK-u.

Kritike opozicije

Izuzetak je predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić koji je na sporazum stavio „uslovni potpis“ zbog navodnih nesuglasica sa HDZ-om BiH oko raspodjele pojedinih ministarskih pozicija. „Potpis možemo povući ukoliko narednih dana ne dođe do bilateralnih dogovora“, kazao je Ljubić, svjestan da povlačenje njegove stranke iz vladajuće „šestorke“ ipak ne bi ugrozilo dogovor o Vijeću ministara.

Ono što bi, prema ocjeni analitičara, moglo biti sporno je pozicija budućeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Prema dogovoru lidera, direktorska pozicija u UIO trebalo bi da pripadne osobi hrvatske nacionalnosti, s tim što bi se oko kandidata trebale usaglasiti dvije stranke među kojima do sada, barem na federalnom nivou, nije bilo naročitog razumijevanja, HDZ BiH i SDP BiH.

Opozicija osuđuje vladajuću „šestorku“ što dogovor nije postigla još 2010. U Savezu za bolju budućnost (SBB) BiH zamjeraju bošnjačkim liderima „što se, za dobrobit svih građana, nisu izborili za ministarstva koja pokrivaju ekonomiju i finansije“. Muhidin Alić iz Stranke za BiH je kazao da su od oktobra 2010. napravljeni veliki gubici i da se građani mogu samo nadati da će novo Vijeće ministara barem pokušati da ih nadoknadi.

Autor: Samir Huseinović

Odgoovorna urednica: Zorica Ilić