1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

220310 Palästinenser Siedlungen

23. mart 2010

Jevrejska naselja blokiraju put ka pregovorima o mirovnom sporazumu na Bliskom istoku. Vlada izraelskog premijera Netanjahua trenutno trpi kritike sa svih strana, pogotovo zbog projekata u istočnom dijelu Jerusalima.

https://p.dw.com/p/MZjc
Palestinci su izazvali nerede, bijesni zbog gradnje jevrejskih naselja u istočnom Jerusalimu
Palestinci su izazvali nerede, bijesni zbog gradnje jevrejskih naseljaFoto: AP

Skoro pola miliona jevrejskih useljenika danas živi na palestinskim teritorijama, na području Zapadne obale rijeke Jordan. Ako se stvari budu odvijale po željama izraelske vlade, oni će tamo i ostati. Izrael ima namjeru da i u slučaju mirovnog sporazuma sa Palestincima zadrži kontrolu nad useljeničkim naseljima.

Premijer Izraela Netanjahu tokom boravka u Vašingtonu morao je da posluša i niz kritika
Premijer Izraela Netanjahu tokom boravka u Vašingtonu morao je da posluša i niz kritikaFoto: AP

Pod pritiskom vlade u Vašingtonu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u novembru prošle godine izdao desetomjesečni moratorij na proširivanje postojećih naselja. Taj moratorij međutim, ne važi za Jerusalim. Izrael zahtijeva za sebe cijeli taj grad i želi spriječiti da Palestinci istočni dio Jerusalima u budućnosti proglase glavnim gradom nezavisne palestinske države.

Premijer Netanjahu je stoga i prije posjete Vašingtonu naglasio kako će se nastaviti gradnja jevrejskih naselja u istočnom dijelu Jerusalima.

Palestinci postaju nepoželjni u vlastitom gradu

Palestinci u tom dijelu grada žive na sve tješnjem prostoru i vlasti vrše pritisak na njih, tvrdi Helga Baumgarten, koja predaje na Birzeit univerzitetu u Ramalahu, a živi upravo u istočnom dijelu Jerusalima.

"Čitave četvrti, i to je nešto što je novo, čiste se od Palestinaca. To znači da u gradu vlada vrlo napeta situacija. Mislim da je na djelu sprovođenje stare devize 'Jerusalim, vječni i nepodijeljeni glavni grad jevrejske države'. U tom modelu nema mjesta za Palestince, koji su bili građani Jerusalima."

"Izrael sistematski uništava mogućnost uspostave Palestine"

Palestinci su ogorčeni zbog useljeničke politike Izraela. Zapadna obala Jordana je u međuvremenu toliko ispresijecana jevrejskim naseljima da nije moguća uspostava samostalne palestinske države na cjelovitom prostoru, tvrdi palestinski politolog Nur Masalha.

"Kako možete stvoriti palestinsku državu ako se ona formira iz dijelova i samo na pet odsto prvobitne teritorije? Izrael sistematski minira mogućnost mirovnog rješenja koje podrazumijeva uspostavu nezavisne palestinske države", kaže on.

Sporno naselje Ramat Šlomo u istočnom dijelu Jerusalima
Sporno naselje Ramat Šlomo u istočnom dijelu JerusalimaFoto: AP

Izrael za sebe traži svu zemlju na potezu od Sredozemnog mora do rijeke Jordan, tvrdi Masalha, koji danas živi i radi u Londonu. Uspostava dvije nezavisne države na Bliskom istoku je postala iluzija, pogotovo nakon četrdeset godina useljeničke politike koju sprovodi Izrael, kaže on.

Kritike stižu i iz Berlina

Karta Jerusalima: Palestinci istočni dio smatraju budućim glavnim gradom svoje države
Karta Jerusalima: Palestinci istočni dio smatraju budućim glavnim gradom svoje državeFoto: DW

I u Berlinu su zabrinuti zbog stanja na Bliskom istoku. Prije nedjelju dana je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja inače važi za prijatelja Izraela, na veliko iznenađenje vrlo jasno kritikovala izraelsku useljeničku politiku.

"Najavu gradnje novih naselja u istočnom Jerusalimu doživljavamo kao veliki udarac pokušajima približavanja Izraela i Palestinaca. Premijeru Netanjahuu sam u telefonskom razgovoru stavila do znanja da to prijeti da sruši čitav mirovni proces", izjavila je Angela Merkel.

Netanjahu je izraelskoj javnosti ovaj razgovor predstavio u potpuno drugačijem svjetlu. On je samo prenio da je o gradnji naselja informisao njemačku kancelarku i na taj način stvorio utisak da Angela Merkel to podržava. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo u vladi u Berlinu.

Autor: B.Marx/A. Slanjankić

Odg. ur.: Belma Fazlagić-Šestić