1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za tržište ili zagađenje?

12. februar 2013

Mjerna stanica u Slavonskom Brodu, od početka rada Rafinerije u Brodu, bilježi povećane vrijednosti koncentracije sumporvodika i benzena u vazduhu. Hrvatska najavljuje tužbu protiv BiH ukoliko se problem ne riješi.

https://p.dw.com/p/17cCj
Foto: cc-by-Alecconnell

Vlast u Slavonskom Brodu, s vremena na vrijeme, izdaje upozorenja građanima da ne izlaze iz svojih kuća zbog prevelike koncentracije benzena u vazduhu. Međutim, da li postoji pravi razlog za paniku ili su u igri neki drugi interesi, obzirom na to da je Rafinerija u Brodu postojala i prije 30 godina i da tada nije nikom smetala. Ugledni hrvatski ekonomista Damir Novotni kaže da se ne radi samo o zagađenju, već o interesima MOL-a i preuzimanju tržišta od strane ruskih kompanija koji su dobavljači u rafineriji: “Postoji čitav niz interesa koji se prelamaju preko pitanja modernizacije Rafinerije u Brodu i njenog mogućeg uticaja na tržište naftinih derivate u Hrvatskoj”.

Rafinerija ozbiljan igrač

Ti interesi za sada nisu toliko značajni, ali se u perspektivi očekuje kompletna rekonstrukcija brodske rafinerije nakon čega će se rafinerije u Sisku i Rijeci naći u nepovoljnom položaju: “Jer jednostavno neće moći proizvoditi proizvode koje će Rafinerija u Brodu moći isporučivati na hrvatsko tržište. U ovom trenutku Rafinerija u Brodu nije konkurent kojeg bi potcijenio INA- MOL za isporuku na hrvatsko tržište”.

INA Tankstelle in Kroatien
INA u HrvatskojFoto: HRVOJE POLAN/AFP/Getty Images

Tržište se za brodsku rafineriju otvara i nakon povlačenja OMV-a sa tržišta Hrvatske i BiH, što bi u narednim mjesecima dodatno moglo podgrijati strasti. Što se tiče zagađenja, ekolog Aleksandar Knežević kaže da emisija štetnih gasova zavisi od niza faktora među kojima su visina dimnjaka, stanje krovova i rezervoara. Knežević kaže da postoje granične vrijednosti emisije štetnih gasova, ali i granične vrijednosti zagađenosti što se odnosi na mjesto naseljenosti. Da li je emisija štetnih gasova bila opasna po zdravlje ljudi prije trideset godina, o tome Knežević kaže: “Teško je reći opasna, ali sigurno je prelazila granične vrijednosti zagađenosti jer smo mi i onda u postojećoj rafineriji utvrdili nedostatke na baklji i utvrdili smo nedostatke na rezervoarima goriva. Prema tome, bilo je i onda prekomjernog zagađivanja”.

Rat za tržište

“Vjerovatno postoji zagađenje, ali je ovdje ipak na sceni konkurencija i ekonomski rat”, slaže se i ekonomista iz Banjaluke Aleksa Milojević.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da će sa kolegama iz Hrvatske pokušati pronaći rješenje što prije, ali da je zagađenje vazduha u konstanom opadanju. Rafinerija je, kaže Šarović u posljednje tri godine uložila preko 100 miliona evra u opremu za zaštitu okoline: “Nije predaleko ni rafinerija u Sisku i mjerenja pokazuju da i oni utiču na zagađenje vazduha”.

Ukoliko u dogledno vrijeme ne bude riješeno pitanje zagađanja, hrvatska strana odlučna je u pokretanje međunarodnog spora. U RS uvjeravaju da se rafinerija obavezala da do 2017. godine sprovede čitav niz mjera za unapređenje tehnološkog procesa kako bi se smanjila emisija štetnih gasova.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. ured.: Senad Tanović