1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za vlast u Rumuniji se nastavlja

10. decembar 2012

Na parlamentarnim izborima u Rumuniji ubjedljivo je pobijedila USL, Socijal-liberalna unija premijera Viktora Ponte. Sada bi borba za vlast između Ponte i predsjednika Baseskua mogla dalje da eskalira.

https://p.dw.com/p/16z1J
epa03298338 Romanian President Traian Basescu makes a goodbye sign with his hand after addressing for the last time the parliament assembly, during the impeachment vote procedures at the Parliament House, in Bucharest, Romania, 06 July 2012. Basescu faced a vote on impeachment proceedings, over allegations of exercising excessive authority, in a move expedited by Prime Minister Victor Ponta. The two archrivals, from different political parties, have been locked in a power struggle that has drawn thousands of Romanians onto the streets to demonstrate for one side or the other. President Basescu gets suspended after the votes count, with 256 positive votes from a total of 374 parliament members participants. Crin Antonescu (unseen) is the interim president of Romania, according to the Constitution. EPA/ROBERT GHEMENT
Rumänien Traian BăsescuFoto: picture-alliance/dpa

Socijal-liberalna unija rumunskog premijera Viktora Ponte uspjela je da pobijedi. Prema još nezvaničnim rezultatima, Pontina stranka osvojila je 57 odsto glasova. Ponta sada namjerava da, kao što je i najavio, promijeni ustav. Još je neizvijesno hoće li to učiniti direktno ili uz pomoć koalicionih partnera. A onda – Bože pomozi predsjedniku Trajanu Baseskuu… Još prošlog ljeta je USL namjeravao da hitnim postupkom preuzme svu vlast, da podredi pravosuđe i da svrgne konzervativnog šefa države – mimo pravila pravne države. Ali, taj pokušaj je propao. Evropska unija i SAD žestoko su kritikovale korake socijal-liberala navodeći da situacija liči na državni puč. Socijalista Ponta i njegovi liberalni saveznici su se povukli, a Basesku je ostao na vlasti. Ali, to je bilo ljetos.

Sada, neposredno pred Božić, Ponta može na legitiman način da svrgne Baseskua, po pravilima demokratskog parlamentarizma. Drugi cilj, on i njegov partner u liberalnom savezu Krin Antonesku, ionako nisu imali. Predizborna borba socijal-liberala ionako je isključivo bila uperena protiv omraženog protivnika. Ovi parlamentarni izbori bili su egzistencijalna odluka. A poziv na duel uslijedio je odmah nakon objavljivanja rezultata: ko uzima mač u ruke, taj će od njega i stradati – citirao je Ponta Jevanđenje. I prvi se latio oružja.

Hoće li Basesku imenovati Pontu za mandatara?

To je jasna objava rata predsjedniku, koji, prema ustavu, parlamentu mora da predloži kandidata za položaj premijera. Ostaje otvoreno pitanje koga će on imenovati. Pred parlamentarne izbore, Basesku je najavio da, u slučaju pobjede USL-a, neće imenovati Pontu. Optužio ga je da želi da promijeni pro-zapadni kurs Rumunije i da vrati unazad proces reformi. Ukoliko parlament odbije dva predsjednikova predloga, moraju se raspisati novi izbori.

Robert Schwartz
Robert Schwartz

Ukoliko Basesku, ipak, nasuprot svim očekivanjima imenuje Pontu, on će time širom otvoriti vrata vlastitom svrgavanju s vlasti. Ovoga puta, USL bi imao daleko bolje karte. Basesku uživa daleko manju političku podršku. Njegov desno-liberalni tabor – „Alijansa pravedna Rumunija“ osvojila je samo 20 odsto glasova, a politički Savez mađarske manjine (UDMR) gledaju da na svoju stranu privuku socijalni-liberali, kako ne bi promašili dvotrećinsku manjinu u parlamentu. Basesku ne može da računa ni sa podrškom birača, pošto oni smatraju da je odgovoran za posljedice strogog kursa štednje prethodne vlade.

Na kocki je proevropski kurs

Ali, na kocki je daleko više od političke budućnosti Baseskua, čiji drugi i posljednji mandat i onako ističe 2014. Riječ je o demokratskom, pro-evropskom kursu Rumunije. Duet na vrhu USL-a, Ponta i Antonesku, u više navrata je zaplašio partnere u Berlinu, Briselu i Vašingtonu. Teško je razumjeti, zašto se dva političara u svojoj zemlji prosto takmiče anti-evropskim i anti-zapadnim diskursima, dok u Briselu, kao ozbiljni partneri u Evropskoj uniji i NATO, obećavaju poštovanje demokratskih pravila igre.

Brzo će se pokazati da li će oni to i učiniti, odnosno pokazati spremnost na saradnju - takozvanu kohabitaciju sa predsjednikom. Ako to ne učine, put Rumunije ka autoritarnom, anti-demokratskom razvoju kao što je to slučaj u Mađarskoj ili čak ka autokratiji, kao u Ukrajini, više nije dalek.

Komentar: Robert Schwartz

Odgovorni urednik: Mirjana Kühne-Velijkovic / Mehmed Smajić