1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bosna i Hercegovina je zemlja neiskorištenih turističkih potencijala

Maja Teronić7. oktobar 2004

Bosna i Hercegovina bi u nekim normalnim uslovima predstavljala veoma zanimljivo turističko odredište. Na području ove države vijekovima su se ukrštale različite kulture, religije i tradicije. Zbog toga naša zemlja posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom stvorene mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma.

https://p.dw.com/p/AVmx
Stari (novi) most u Morstaru je jedna od najvećih turističkih atrakcija Hercegovine
Stari (novi) most u Morstaru je jedna od najvećih turističkih atrakcija HercegovineFoto: DW

Kanjoni Rakitnice i Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača, prašuma Perućica, jezera kao što su Prokoško, Blidinje i Boračko, slapovi rijeke Une, gornji tok rijeke Neretve ili izvor Bune samo su neke od brojnih potencijalnih turističkih destinacija. Ipak, kako je naglasio g. Goran Brčkalović, sekretar grupacije za turizam pri Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, turističke sezone u posljeratnom periodu, uključujuči i ovu posljednju, ne mogu se okarakterisati zadovoljavajućim.

” Turistički potencijali Bosne i Hercegovine koji se baziraju na planinski, banjski, primorski, religiozni, sportsko – rekreativni i kulturološki turizam i preko njih ostvarena dobit su u okviru predviđanja Svjetske turističke organizacije koja je u svojim izvještajima najavila da će BiH u periodu do 2020. godine imati povećanje broja turista i broja noćenja u prosjeku od 8% do 10%. Ako gledamo po entitetima, Federacija Bosne i Hercegovine je imala povećanje od nekih 20%, u Republici Srpskoj je došlo do pada, dok je Distrikt Brčko također imao povećanje od 20%.”

Broj ljudi koji su tokom posljednje sezone posjetili Bosnu i Hercegovinu ne može se čak ni porediti sa brojem ljudi koji su u ovu državu dolazili ranih 90tih godina. Iako je u periodu od 1992. do 1995. godine došlo do brojnih razaranja turističkih kapaciteta, mnoga bh. prirodna bogatstva ipak su ostala očuvana. Činjenica da se čak ni ovi kapaciteti ne koriste kao treba, objasnio je Brčkalović, samo je jedan od problema turizma u Bosni i Hercegovini.

” Daytonskim mirovnim sporazumom je turizam predviđen na entitetskom nivou, i tek u posljednje vrijeme mi pokušavamo da taj problem rješavamo na nivou države. Mi imamo dosta različite zakone, znači nemamo proizvod gdje bismo mogli zajednički istupati na tržište. Velika je razlika između hotela u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH iako imaju istu kategoriju i isti broj zvjezdica. Mi u narednom periodu nastojimo to usaglasiti i donijeti jedinstvene zakone po preporukama Evropske unije, Svjetskog udruženja putničkih agencija, Svjetskog udruženja hotelijera i Zakona o zaštiti potrošača, i tek se onda može očekivati neki progres. ”

Međutim, nerješena zakonska regulativa u entitetima, kao je već napomenuto, samo je jedan od nažalost brojnih faktora koji usporavaju razvoj turizma u BiH. Naime, čak ni ovu privrednu granu nisu zaoblišle brojne stranačke manipulacije.

"Mi u turizmu imamo puno ljudi koji su tu došli iz politike i nikad se nisu bavili tim poslom. I onda je to sve malo teže, bez obzira na njihove školske spreme, međutim turizam je ipak jedna od najjačih industrija na svijetu i nauka kojoj se mora prilaziti krajnje obazrivo.”

S druge strane, ukoliko neki potencijalni strani turisti izraze želju da posjete Bosnu i Hercegovinu, upitno je da li će uspjeti u svojim namjerama. Isto vrijedi i za bh. građane koji bi voljeli proputovati svoju zemlju. Naime, ni jedna od bh. turističkih agencija nema u svojoj ponudi turističke aranžmane za BIH.

"Turizmu se mora ozbiljno posvetiti. I nije sramota od razvijenijih zemalja prihvatiti ovo što je pozitivno i graditi jedan svoj image. Bosna i Hercegovina je izuzetno zanimljiva turistička destinacija, što je rezultat njenog geografskog položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kulturno – historijskih vrijednosti, te povoljnih klimatskih uslova. Na ovom području su se ukrštale različite kulture što Bosni daje jednu dodatnu vrijednost u smislu kreiranje jednog specifičnog turističkog proizvoda. A s druge strane svima je poznato da smo mi jako dobri domaćini.”

Stoga, bez obzira na svoj turistički potencijal, sve ukazuje na to da će, kako je potvrdio i Goran Brčkalović, Bosna i Hercegovina i u narednih nekoliko godina biti tranzitni prostor koji će turistima na proputivanju služiti kao najkraća ruta do destinacije njihovog izbora. Rješenje ovog problema moglo bi biti da se isključivo zajedničkim aktivnostima formiranih turističkih zajednica, udruženja turizma, kvalitetnim ponudama turističkih agencija, i naravno podrškom nadležnih vladinih institucija, turizam Bosne i Hercegovine dovede do tog stupnja na kojem bi mogao bi postati jedna od vodećih privrednih djelatnosti, koja bi samu državu promovirala u jednom sasvim novom svijetlu.

Međutim, sve dok to ne postane jasno navedenim odgovornim osobama, turisti će BiH posjećivati samo za vrijeme Sarajevo Film Festivala, Evropskog omladinskog mirovnog samita ili neke slične manifestacije, dok će Bosanci i Hercegovci svoj teško zarađeni novac i dalje trošiti po plažama Maroka, Egipta ,Tunisa ili neke druge egzotične destinacije, umjesto da uživaju u izobilju ljepota svoje zemlje.