Bosni je potrebna EU i Amerika

"Njemačka, to smo svi mi, napisao je svojevremeno Heinrich Heine, upućujući poruku podijeljenim Nijemcima, tražeći od njih da prihvate zajednički njemački identitet. BiH, to smo svi mi, i to je moja poruka, kao čovjeka političara i ministra. BiH kao stari i uvijek iznova novi izazov nalazi se ponovo u središtu interesa EU i SAD-a. To je dobra prilika da se započeti i nezavršeni posao konačno dokrajči.

EU i SAD su uložili ogromna finansijska sredstva i podržali BiH na putu ka evropskim integracijama. No, činjenica da je BiH-i i dan danas potrebna pomoć ukazuje na to da se određene stvari moraju promijeniti. Jasno je da međunarodna zajednica ne može stalno garantovati progres u BiH i donositi odluke umjesto domaćih političara. Ali mi bismo trebali izvući pouku i sagledati fatalne posljedice preranog i nepromišljenog povlačenja međunarodne zajednice iz BiH. Ona bi sada trebala nastaviti pomagati snagama, koje se bore za demokratsku i građansku državu, protiv diskriminacije, nacionalizma i svih drugih 'izama', piše Sven Alkalaj u članku za Frankfurter Allgemeine Zeitung i nastavlja:

Potrebna zajednička podrška EU i SAD

"Rezultati koje smo ostvarili su enormni, ali je izgradnja efikasne i jake države i dalje komplikovana. Postoje snage, koje žele poništiti dosadašnje reforme i oslabiti funkcije države. One pokušavaju entitetu, koji je administrativna jedinica u okviru države, dati državna svojstva. Problem u BiH nije više opasnost od novog rata. Problem je izgradnja funkcionalne države. Ukoliko ostane 'status quo' BiH bi se mogla razviti u nefunkcionirajuću državu u kojoj preovladavaju organizovani kriminal i korupcija. Vrijeme međutim radi protiv nas. Za BiH još ima šanse, ali zajednička podrška SAD-a i EU su neophodne. A za razvoj funkcionalne države nisu potrebne nikakve nove investicije već samo jasna strategija i zajednički i rezolutan politički stav.

BiH, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, ima poseban problem. Sve odluke moraju se donijeti kompromisom tri konstitutivna naroda i to se često teško postiže. Samo sa snažnom i stabilnom državom, koja je u stanju brinuti se za svoje građane, bi se mogao identificirati svaki Srbin, Hrvat ili Bošnjak ili pripadnik drugog naroda ili narodnosti. Odlučna politika EU i SAD-a u jačanju države BiH na bazi evropskog sistema vrijednosti i demokratije jedino je rješenje za BiH. Time bi se postigla stabilnost cijelog regiona. To su prilikom svoje posjete BiH jasno rekli američki potpreedsjednik Joe Biden i visoki predstavnik EU Havijer Solana."

Nema napretka bez snažnog međunarodnog angažmana

"Jedno od rijetkih pitanja, po kojima postoji politički konsenzus u BiH je učlanjenje u NATO i EU. Velika većina građana , to želi, pokazuju ispitivanja javnog mnijenja. No, bilo bi pogrešno misliti da BiH tu može ostvariti napredak bez snažnog međunarodnog angažmana. Rješenje ne leži samo u BiH-i, Briselu ili Vašingtonu, već i u Zagrebu i Beogradu. Liberalizacija viznog režima je naš vansjko-politički prioritet. Staviti bh-građane na bijelu šengensku listu, za njih bi bio signal da evropske integracije nisu samo puka fatamorgana, koja se stalno rasplinjava u vazduhu.

I tu je potrebna podrška EU i SAD da bi se uklonile unutrašnjo-političke blokade u ispunjavanju preostalih zahtjeva. Hrvati iz BiH, koji posjeduju i hrvatski pasoš odavno putuju bez vize u zemlje EU. Pojačan je i trend da bosanski Srbi uzimaju državljanstvo Srbije. Vrlo je moguće da Srbija puno prije od BiH dobije bezvizni režim. Ukoliko se to desi, onda bi Bošnjaci, koji nemaju rezervno državljanstvo kao bosanski Srbi ili Hrvati, nepravedno bili potisnuti na rub. To bi, u kontekstu globalnog nesporazuma između Istoka i Zapada, mogla biti fatalna politička poruka."

BiH zahvalna Njemačkoj

"Njemačka je generator svih važnih procesa u EU - takođe onih koji se tiču proširenja EU. U najtežem razdoblju Njemačka se pokazala istinskim prijateljem. Priznala je nezavisnost BiH i primila većinu izbjeglica. I nakon rata je ova zemlja politički podržavala BiH, unilateralno, multilateralno, finansirajući mnoge projekte obnove. Posebno smo bili zahvalni Njemačkoj što je odlučila da pošalje vojnike u mirovnu misiju u BiH.

Uspjesi Bosne i Hercegovine su i njemački uspjesi. Stoga BiH i u budućnosti računa na podršku, posebno kada se radi o liberalizaciji viznog režima, ustavnim promjenama i integraciji u NATO i EU", piše u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pod nazivom 'Bosni je potrebna EU i Amerika', čiji je autor ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj.

Pad nacionalističke ikone

Njemački list Die Welt donosi članak pod naslovom 'Pad nacionalističke ikone', u kojem se osvrće na spornog hrvatskog pjevača Marka Perkovića, koji je kao učesnik domovinskog rata, po oružju koje je koristio, nazvan 'Thompson'. "Organizatori koncerta u Stutgartu očekivali su 7.000 ali nije se pojavilo ni 4.000 ljudi. Masa urliče, mnogi nose šalove sa šahovnicom. Hrvatski pjevač zna, kako da osvoji srca zemljaka. Domovina, Bog, familija! Do toga, ako mu je vjerovati, mu je stalo. Fanovi povikuju: 'Stojimo iza tebe!' Takvi povici su mu potrebni. Tim prije što je Thompson itekako sporan. Oduševljenje njime nije svugdje ovakvo.

Primjer za to je Austrija, gdje je Thompson, na poziv Joerga Heidera, trebao gostovati prošle godine u okviru EP u fudbalu. Koncert je otkazan, prije svega zbog protivljenja Zelenih, čiji je portparol za kulturno-politička pitanja Wolfgang Zinggl izjavio: 'Neke njegove pjesme su rasističke i predstavljaju hvalospjev ratu. To nama u Austriji nije potrebno!'

Neprihvatljiva ustaška ikonografija

Perković je odavno osporavan ne samo van granica Hrvatske već i u Hrvatskoj. Hrvatska se promijenila i postala otvorenija prema svijetu. Dok je za vrijeme Franje Tuđmana bila samo nekolicina intelektualaca koji su mu se protivili, sada je formiran širok front. U Thompsonovim pjesmama je prisutan govor mržnje, što je nespojivo sa hrišćanstvom, glasio je atest, koji je dala Hrvatska biskupska konferencija. U Puli je prošle godine takođe otkazan jedan njegov koncert, jer Istrom vlada liberalna stranka IDS.

A i hrvatski predsjednik Mesić se u više navrata distancirao od Perkovićevog ponašanja na koncertima: 'Thompson ima svoju publiku. Neprihvatljivo je međutim da se na njegovim koncertima pojavljuje ustaška ikonografija i fašistički simboli', piše između ostalog Die Welt i zaključuje:"Perković je fenomen, ali sa ograničenim datumom trajanja. Mesić je siguran da će Hrvatska za pet godina biti u EU. Neizvjesno je međutim da li će Perković u takvoj Hrvatskoj i dalje imati svoju publiku. Tim prije što on već spada u anahronizme."

Autor: Jasmina Rose

Odg. ur.: Z. Arbutina