1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Sad sve zavisi od 'normalnih' Bosanaca i Hercegovaca"

9. oktobar 2018

Džaferović će morati izaći iz sjene Izetbegovića, Dodik je politička palikuća, koji sada predstavlja državu protiv koje se bori. Nada su Komšić i normalni građani BiH, kaže njemački CDU-političar Michael Brand.

https://p.dw.com/p/36DHS
Deutschland Berlin Michael Brand (CDU)
Foto: picture-alliance/dpa/K.-D. Gabbert

Gospodine Brand, kako Vi ocjenjujete rezultat izbora u Bosni i Hercegovini?

Michael Brand: Mizerija se nastavlja a to znači zastoj. Nacionalističke partije i dalje imaju glavnu riječ I beskrupulozno blokiraju rad države. Da birači ništa ne očekuju od te političke kaste, pokazuje izlaznost na izbore, koja je još manja nego prošli put. Ali, pravi pokazatelj stanja u BiH  je činjenica da upravo mladi i kvalifikovani ljudi u velikom stilu napuštaju svoju zemlju.

Kako gledate na izbor Dodika u Predsjedništvo BiH?

Dodik je politička palikuća i to već godinama. Kako može neko ozbiljno predstavljati državu, protiv koje se bori svim sredstvima? On će I dalje blokirati i potpaljivati. Krhki signal na bolje predstavlja činjenica da Dodik očito nije pobijedio velikom razlikom glasova u odnosu na Ivanića. Tračak nade predstavlja i činjenica da na desetine hiljada ljudi izlaze na ulice Banjaluke zbog misteriozne smrti 21-godišnjeg Davida Dragičevića. Mnoga nerazriješena pitanja, ali i nedostojanstveno ponašanje Dodika prema porodici mladića razjarilo je ljude.

U Predsjedništvo BiH je ispred SDA izabran Šefik Džaferović, a kao hrvatski član izabran predstavnik građanske opcije Željko Komšić . Milorad Dodik je rekao da će pomoći Čovićevim Hrvatima da dobiju svoju državu u BiH. Kako Vi gledate na neizbor Čovića?

Čovićeva izjava Bošnjacima nakon izbora: "Vi ne možete za Hrvate birati člana Predsjedništva” odaje iz dva razloga loš stil:  Prvo, napadati glasače uvijek je neprimjereno i drugo, ona podcrtava njegov potpuno pogrešni nacionalistički pogled, jer ovdje se radi o Predsjedništvu države Bosne i Hercegovine a ne Hrvatske. Komšić se, za razliku od Čovića, jasno opredjeljuje za Bosnu i Hercegovinu. On kaže: ‚Najprije država, zatim partija, pa tek onda ja. Ovaj politički moto jako priželjkujem građanima BiH. Oni su to zaslužili.  Što se tiče Džaferovića, on će tek morati pokazati da može izaći iz sjene Izetbegovića, koji često nije imao dobru ulogu.

Šta bi sada trebalo da urade politički odgovorni ljudi u BiH?

Bh. političari puno govore o reformskoj agendi, ali tu jedva da ima pomaka. Puno je zamazivanja očiju bez konkretnog napretka – u oblasti pravosuđa, pravne države, reforme uprave. Niko ne treba da se zavarava i misli da se tvrdoglavi nedostatak političke volje ne vidi i previđa. Postoji utisak da neki funkcioneri  jako dobro žive u uslovima nefunkcioniranja države i to na uštrb već dugo eksploatisanog stanovništva. To je riskantna igra. Ono što mnoge ‚normalne‘ Bosance i Hercegovce, pa i mene, čini bijesnim je činjenica da bh. politička kasta puno priča o približavanju EU, a pri tome misli samo na svoje interese. 

Postoji li hitna potreba za promjenom ponašanja EU I Njemačke kada je u pitanju BiH?

Sasvim sigurno postoji. Krajnje je vrijeme da se stare greške isprave, prije nego što ponovo padnemo na nos. Bosna je paralizovana Dejtonom. Nijedna zemlja na svijetu nema tri predsjednika. Nijedna zemlja nema takav etnički, diskriminirajući ustav kakav je Bosna i Hercegovina dobila Dejtonom. Dejtonski Ustav bi propao u svakoj evropskoj zemlji, jer on znači veliki nazadak za zapadnu civilizaciju. Dejton je pomjerao teritorije kao u imperijalizmu i podijelio zemlju po etničkim kriterijima. Danas se Evropa punih usta žali na rad blokirane BiH. Ali umjesto toga nam je potrebna hrabrost, prije svega politička hrabrost za održivu promjenu "Dejtonske trgovine”. Bosna je odavno zaslužila tu hrabrost, prije svega što je stabilnost na Balkanu kako u njemačkom tako i u evropskom interesu a posebno ako imamo u vidu tamošnji moderni, evropski islam, čiju radikalizaciju niko ne želi.

Šta bi se konkretno moralo desiti da se BiH, 23 godine nakon rata, vrati na ispravan kolosijek i krene putem stabilizacije?

Moraju se koristiti nove šanse. To funkcionira samo radom i otvorenim imenovanjem problema. Sada puno toga zavisi od ‘normalnih' Bosanaca i Hercegovaca. Oni bi trebali da izvrše veći pritisak u BiH ali i na međunarodnu zajednicu. Situacija je tako dugo loša, jer do sada kako u bh. politici tako i od strane diplomata nisu tražena prava rješenja. Stvari  se ne mogu promijeniti nabolje tako što se problemi zacementiraju i prihvate. Dejtonski sporazum ostaje težak vodenični kamen, koji melje i koči razvoj  BiH na svim nivoima. Za BiH I Evropu stoga važi stara, pametna izreka: ‘Po djelima ćete se poznati!”

 

Michael Brand je član njemačkog Bundestaga ispred Demohrišćanske unije (CDU). Od 1997. do 1998. je kao strani student boravio u Sarajevu, BiH.  

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android