Brazil na putu u "Isusokraciju"

Brazil je zemlja u kojoj se i u Ustavu jamči da se crkva mora držati podalje od državne vlasti, ali pitanje vjere je još uvijek veoma važno pitanje za mnoge Brazilce. Oko 90% od 200 milijuna stanovnika te zemlje se smatra kršćanima i vjerska pitanja su, prema istraživanjima zaklade Getúlio Vargas, u toj zemlji podjednako važna kao na primjer u Indiji ili Maleziji. Isto tako, polovina tih vjernika redovito odlazi u crkvu.

Zato je crkva i važna politička pozornica, osobito za čelnike neovisnih evangeličkih crkava. A usprkos vjerskim osjećajima, čak je i u Brazilu podiglo mnogo prašine kad je, početkom ovog mjeseca, evangelički zastupnik u brazilskom parlamentu Marco Feliciano - imenovan za predsjednikom Parlamentarnog povjerenstva za ljudska prava.

Zaštitnik ljudskih prava netrpeljivih gledišta

Feliciano je propovjednik i na čelu je zajednice novorođenih kršćana Catedral do Avivamento. Vjernike i pažnju javnosti privlači mnogim, izrazito konzervativnim gledištima, a osobito napada homoseksualce. Njih optužuje kako žele uništiti "svetu brazilsku obitelj", a Feliciano napada i državne organe ako previše odstupaju od Kristovog nauka - odnosno od nauka kako ga shvaća Feliciano. Tako je i nakon odluke Ustavnog suda Brazila o pobačaju optužio taj sud kako "vrijeđaju Boga".

Izjave tog propovjednika su dobro poznate i u Brazilu i inozemstvu. Zbog njegovih stavova su održani brojni prosvjedi - prošlog tjedna čak i u Berlinu, a vlada Brazila se uvijek iznova izričito distancira od stavova Feliciana o manjinama. Ali ipak: upravo je to sad čovjek koji, u ime parlamenta Brazila, nadzire nad - ljudskim pravima!

Razlog tome jest što mnogi propovjednici tih neovisnih crkava koriste propovjedaonicu i da bi svoje vjernike uvjerili da glasuju za njih - kako bi Brazil odveli na put "Države Božje". Još početkom devedesetih je oko tridesetak takvih propovjednika sjedilo i u Parlamentu, danas ih je 73. Ako se tome pribroje i zastupnici konzervativnih katoličkih stranaka, oni raspolažu sa 192 zastupnika - 40% Parlamenta, što uvelike utječe i na rasprave o pitanjima poput onih o zaštiti života teško bolesnih ili o pobačaju.

Borba protiv Katoličke crkve

No, između pripadnika takvih neovisnih crkava i katoličke crkve u Brazilu nipošto ne vlada pretjerana sloga. Jer te "nove" crkve žele isti utjecaj u društvu kakav ga ima i "službena", katolička crkva, objašnjava Christina Vital koja je netom objavila i studiju o tom pitanju. "To natjecanje se preselilo iz crkava u politiku, jer politička moć jamči i prisutnost u javnom životu", smatra Vital. I podsjeća: nije li i katolička crkva na taj način uvijek bila uspješna?

Takva "reklama" za njihove crkve na političkoj pozornici se pokazala uspješnom. Sve više Brazilaca okreće leđa katoličkoj crkvi i slijedi zvučne propovjedi koje se čuju u neovisnim crkvama. Od početka ovog stoljeća do 2010. je i prema službenim statistikama Brazila, broj vjernika takvih evangeličkih crkava narastao sa 15 na 22% - i udio katolika se smanjio sa 74 na 68%. To nije problem samo Brazila, nego takve crkve nalaze sve više pristaša i u drugim zemljama Južne Amerike, pa tako i u Argentini, domovini pape Franje.

Naravno, razlog takovoj borbi za vjernike nije samo želja propovjednika da Brazil povedu put "Isusokracije", nego i - novac i društveni utjecaj. Katolička crkva, u doba portugalske kolonijalne vladavine nad ovom zemljom Južne Amerike praktično jedina crkva koja je bila priznata, još uvijek nadzire vjeronauk po školama i vjersku utjehu po zatvorima, bolnicama...

"Slavimo Boga" u Brazilu

Frank Usarski sa katoličkog sveučilišta u Sao Paulou objašnjava kako mnoge zajednice takvih reformiranih crkava, žele promijeniti tu dominaciju katoličke crkve i traže ista prava i za sebe. Jer konačno, sada i one raspolažu milijunima vjernika koje vjerno slušaju njihove propovjedi i odlaze u njihove crkve.

Dok to ne uspiju, nastavit će se i borba za veći utjecaj crkava u političkom životu - i borba između neovisnih i katoličke crkve za vjernike Brazila. Da li će to Brazil odvesti u nekakvu teokraciju i kršćansku inačicu jednog Irana, teško je reći - jer Brazil donekle to već jest. Jer koliko god da u Ustavu piše da je Brazil svjetovna država, tako se čak i autori Ustava iz 1989. u preambuli pozivaju na "zaštitu Božju".

I na novčanicama brazilske valute, slično kao i kod američkog dolara, se također poziva na Božju zaštitu. Na dolaru piše In God we trust - vjerujemo u Boga, a na svakom brazilskom realu piše Deus seja louvado - slavimo Boga.

Autori: Prange De Oliveira / A. Šubić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić