Brisel gradi Potemkinova sela na Balkanu

Možemo samo da se nadamo, da će ovaj način rješavanja problema postati primjer drugima, jedan je od zaključaka komentatora. U svakom slučaju su odnosi između Hrvatske i Slovenije "zaglađeni" bar za sada, piše novinar lista "Tageszeitung" i nastavlja:

"Rezultat referenduma ne može se baš tumačiti kao konačan znak "političke zrelosti", kako je to procijenio slovenski premijer Borut Pahor, ali njegova vlada u svakom slučaju može na osnovu ishoda referenduma da prekine blokadu pristupnih pregovora Hrvatske.

Nakon referenduma su tako odahnuli Ljubljana i Zagreb, ali prije svih Brisel. Eskalacija konflikta nije se uklapala u političku kartu Evrope. Stvar doduše još uvijek nije riješena, ali Slovenija i Hrvatska su se obavezale da će se povinovati presudi koju će donijeti EU.

To znači da, uprkos finansijskoj i političkoj krizi u Evropskoj uniji, ova organizacija još ima veliku integracionu moć. To je važna poruka koja može biti primjer i drugim regionima. Bilo bi lijepo kada bi i spor između vlada u Skoplju i Atini, oko zvaničnog imena "bivše jugoslovenske republike Makedonije", mogao da se završi presudom koja bi bila izrečena u Briselu", završava komentar u listu "Tageszeitung".

EU nema zajedničku politiku za Balkan

Evropska unija očito još uvijek ima dosta posla na Balkanu. To mišljenje ističe novinar lista "Die Presse", koji ide korak dalje i piše da politika EU na Balkanu liči na Potemkinova sela. Kada se pogleda iza kulise obećanja o evropskoj perspektivi, nema se šta vidjeti. "Die Presse" piše:

"Šarene kulise EU je podigla i protekle sedmice na konferenciji u Sarajevu. Tamo je obnovljeno obećanje o mogućem ulasku balkanskih država u EU. To obećanje je bez supstance, tu nema ničeg opipljivog. Postavlja se pitanje koliko je ono iskreno. Kriza u EU i loša iskustva sa Grčkom, Rumunijom i Bugarskom smanjila su raspoloženje građana unije da se u organizaciju prime nove članice.

Za brojne zemlje Balkana perspektiva ulaska u EU predstavlja jedini motiv za sprovođenje reformi. Države EU tako delegiraju vlastitu politiku za Balkan na pleća činovnika u Briselu. Ono što nedostaje nije novi evropski izaslanik za jugoistočnu Evropu, nego koherentna i opipljiva politika koju će dosljedno sprovoditi sve članice EU.

Slučaj Kosovo je primjer za to. Pet država unije još nije priznalo nezavisnost Kosova i to je pitanje koje će i dalje biti faktor nestabilnosti na Balkanu.

Još jedan "balkanski pacijent" je BiH. Prijetnja Brisela da bez reforme ustava i funkcionalne države nema ni članstva u uniji nije do sada donijela mnogo. Prije svega što je pod znakom pitanja da li je političarima poput Milorada Dodika uopšte stalo do ulaska u EU.

Uprkos svim pozitivnim signalima nakon referenduma u Sloveniji, važna pitanja na Balkanu ostaju neriješena. Države EU još uvijek ne pokazuju ambiciju da ta pitanja riješe tako što će ujediniti svoje snage", stoji u komentaru lista "Die Presse".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Zorica Ilić