Brisel neće zatvoriti oči

Štampa na njemačkom jeziku u srijedu (08.10.2008.) piše, između ostalog, o ubistvu koje je potreslo Hrvatsku.

„Nakon ubistva kćeri uglednog advokata Zvonimira Hodaka i bivše ministrice pravosuđa Ljerke Mintas-Hodak, koja je bila bliska pokojnom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, prvi se oglasio premijer Ivo Sanader koji je govorio o neophodnosti odlučujuće borbe protiv mafije…O motivima ubistva mlade pravnice postoje različite pretpostavke. Jedna od njih ubistvo dovodi u vezu sa slučajem umirovljenog generala Vladimira Zagorca kojeg su prošle sedmice austrijske vlasti izručile Hrvatskoj. Zagorec je, tokom embarga UN-a na kupovinu oružja, za vrijeme rata, imao nalog od predsjednika Tuđmana da oružje za hrvatsku vojsku kupuje na crnom tržištu. Optužen je da je pri tome otuđio više od 3,4 miliona eura koji su služili kao polog za nabavku oružja. Zagorca, koji se ubraja među najbogatije hrvatske poslovne ljude, u Zagrebu zastupa Zvonimir Hodak, otac ubijene. Utjecajni krugovi željeli su spriječiti da Zagorec progovori o osobama koje su davale podršku za nabavku oružja i da prozove sukrivce u ovom slučaju, može se čuti u Zagrebu. Ubistvo kćeri Zagorčevog branitelja bilo je shodno tome upozorenje,“ piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Zagorčeva strahovanja bila opravdana?

List podsjeća da se Zagorec žestoko protivio svom izručenju u Hrvatsku, te da nije strahovao samo za to da li će proces protiv njega biti fer, već je strahovao i za vlastiti život. „Između ostalih on je tvrdio da mu prijeti smrt od bivše poslovnog partnera Hrvoja Petrača. Petrač trenutno sa svojim sinom Novicom izdržava zatvorsku kaznu zbog otmice Zagorčevog sina. Frankfurter kao pikanteriju navodi činjenicu da je ubijena Ivana Hodak, kćer Zagorčevog avdokata bila u ljubavnoj vezi sa Ljubom Pavasovićem Visokoviće, advokatom Hrvoja Petrača. Njeno ubistvo bi se dakle moglo povezati ne samo sa slučajem Zagorec, već i sa slučajem Petrač. Hrvoje Petrač, koji je godinama financirao skrivanje hrvatskog generala Ante Gotovine, važi kao poveznica između politike i organiziranog kriminala.“

Frankfurter podsjeća da je Sanader smijenio dvoje ministara i načelnika policije, te da je na njihova mjesta imenovao stručnjake, koji su nestranački ljudi, kako bi oslobodio Vladu optužbi da zanemaruje ili sprečava istragu u nacionalkonzervativnom miljeu. „Uz to Sanader zna da on u interesu priključenja EU mora pokazati uspjeh u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nakon negativnih iskustava sa Bugarskom i Rumunijom u Briselu su postali oprezniji,“ – zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sanader priznao da mafija postoji

"Kćer hrvatskog advokata posljednja je žrtva u seriji ubistava u Hrvatskoj", piše Suedeutsche Zeitung. „Nakon spektakularnog ubistva mlade pravnice u Zagrebu premijer Sanader je najavio obračun sa mafijom. Sanader je na taj način prvi put priznao postojanje mafije u Hrvatskoj. Do sada su članovi hrvatske Vlade utjecaj kriminalnih bandi prikazivali manjim nego što jest", ocjenjuje Suedeutsche Zeitung.

Hrvatsko prljavo nasljeđe

„Ubistvo mlade pravnice u Hrvatskoj potreslo je zemlju u trenutku slavlja Dana neovisnosti. 26-godišnja Ivana Hodak bila je kćer advokata bivšeg hrvatskog generala Vladimira Zagorca. Zagorec, koji je tokom rata bio zadužen za kupovinu oružja i bio na poziciji pomoćnika ministra odbrane, se tereti da je otuđio više miliona dolara. On bi zahvaljući svojim insajderskim informacijama mogao viskopozicionirane oficire u zemlji, potom brojne političare vladajućeg HDZ, kao i poslovne ljude mogao dovesti u neprilike. Ubistvo Ivane Hodak bilo je tako, moguće je, poruka državi da tamno poglavlje novije hrvatske istorije ne otvara. Hrvatska je početkom devedesetih vodila odbrambeni rat protiv srpske agresije. Ipak, u tom ratu se se brojne opskurne ličnosti pod plaštom patriotizma besramno obogatile. Sa tim prljavim nasljeđem pravosuđe zemlje koja je kandidat za prijem u EU mora konačno završiti. Sanaderova vlada je dugo odugovlačila da poduzme mjere protiv moćnih bandi. Upozorenja EU i zahtjevi za odlučnu borbu protiv organiziranog kriminala bili su ignorirani.

U Zagrebu se često tvrdilo da će Brisel držati oči čvrsto zatvorenim. U konačnici dvije zemlje Rumunija i Bugarska su primljene u EU, a da do danas nisu ispunile uvjete. No, EU očito takvu grešku neće ponoviti. Bez pravne države nam članstva u EU, glasi sadašnja parola u Briselu. A to važi i za Hrvatsku“ – komentira Suedeutsche Zeitung.