Briselska loptica u rukama političara u BiH

„Ne postoji novi ili tajni plan kada je u pitanju odnos međunarodne zajednice prema BiH“, kaže za DW, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pak. Komentarišući ocjene onih koji tvrde da će se poslije pojačanog pritiska i postizanja dogovora između Beograda i Prištine, fokus EU i SAD sada prebaciti na rješavanje političke krize u BiH, Pakova za DW objašnjava da oba dijela regiona i dalje zahtjevaju podjednako pažnje kao i da isti scenario i „ povećani pritisak“ nije upotrebljiv u BiH.

„Naš pritisak može da bude samo verbalni, jer ako im uzmemo novac predviđen za projekte, to ide samo na štetu građana. Mi nemamo instrumente da ih natjeramo da shvate šta moraju da urade. Nisu ispunili uslove da dobiju Sporazum o stablizaciji i pridruživanju, niti su završili slučaj „Sejdić i Finci”. Pritisak je da to urade. Sa Srbijom i Kosovom pritisak je bio da na osnovu rezultata dijaloga dobiju početak pregovora. Dakle pritisak je isti. Ako uradite nešto napredovaće na putu ka EU. Ali u BiH se to ne osjeća kao pritisak. Kao da političari u BiH ne žive u realnoj situaciji, inače bi razumjeli kako da krenu naprijed i bar nešto riješe“, kaže Doris Pak.

Kacin: „BiH ostaje jedini strukturni problem regiona“

I dok Pakova ocjenjuje da situacija u BiH „nikada nije bila tako loša kao posljednjih mjeseci“ i poziva tamošnje političare da podnesu ostavke ukoliko nisu dovoljno „inteligentni i spremni da urade ono za šta su izabrani“, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin, za DW kaže da je BiH okružena „pozitivnim primjerima evrointegracija Hrvatske, Srbije i Crne Gore“ i da ukoliko primjena sporazuma Beograda i Prištine „prođe glatko“, jedini strukturni problem na zapadnom Balkanu ostaje BiH.

„Veliki su izazovi za BiH. Dejtonski ustav je stvorio nefunkcionalne institucije koje ne mogu da sprovode reforme koje proističu iz pregovora o članstvu. Bosanskohercegovački lideri moraju da urade nešto da bi došlo do promjene, ali prije svega moraju da se odazovu na pritisak domaće javnosti, a EU će im u tome pomoći.“

Vajt: „Makedonija trenutno veći problem za EU“

Da nije izgledno da će se fokus EU, bar ne prije primjene sporazuma, pomjeriti sa Srbije i Kosova, a da zatim slijedi pitanje od „trenutno veće zabrinutosti“ za EU, a to je pitanje imena Makedonije, smatra evropski analitičar Nikolas Vajt.

Vajt međutim kaže da je nova strategija za BiH neophodna: „U srednjoročnom periodu međunarodna arhitektura oko BiH mora biti promijenjena. Ona sada nije održiva i ne bi bilo iznenađenje da dođe do nove strategije i novog kursa međunarodne zajednice. Ali skeptičan sam prema ideji da je to trenutno prioritet, možda su u pitanju tek želje“.

Vajt kaže da EU mora ponovo da razmisli kako da angažuje bh. političare, a lokalne lidere upozorava da je gotovo sa politikom čekanja da rješenje u BiH dođe spolja.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić