Britanija štedi
21. oktobar 2010
Koaliciona valada je najavila takođe i podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 66 godina i za muškarce i za žene, prije nego što je to bilo planirano. Time bi se godišnje uštedilo, ističe ministar finansija Džordž Ozborn (George Osborne), pet milijardi funti. Mjere štednje će takođe obuhvatiti i ukidanje pola miliona radnih mjesta u javnom sektoru. Ministar Ozborn je u britanskom parlamentu rekao da je ovo “težak put” koji vodi “u bolju budućnost”.
“Ovo je dan kada se Britanija odmiče korak od ivice, kada smo se suprotstavili dekadi duga. Ovo je dan obnove”, rekao je između ostalog britanski ministar finansija.
Krivica pred vratima Laburista
Vladajuća koalicija, istovremeno predviđa ubrzavanje privrednog rasta i iznosi očekivanja da će veći dio te, kako su istakli, „armije nezaposlenih“ nova radna mjesta naći u privatnom sektoru, što mnogi stručnjaci vide kao pretjeran optimizam, pa čak i naivnost. Opoziciona Laburistička partija vladajuću koaliciju pak optužuje da se igra sa budućnošću ljudi, i pola miliona radnih mjesta koja treba da se zatvore.
Ali, koaliciona vlada krivicu za zapadanje u takve ogromne dugove nedvosmisleno prebacuje pred vrata prethodne laburističke administracije, i insistira da akcija mora da bude preduzeta odmah, kako bi se povratilo povjerenje u britansku privredu.
Stručnjaci podijeljeni
Ekonomski stručnjak dr Endrju Liliko (Andrew Lilico) smatra da su mjere štednje neophodne zbog veličine britanskog duga. To isto misli i Nil Obrajen Nill iz instituta Polisi eksčejndž (Policy exchange)
"Imamo najveći budžetski deficit od Drugog svjetskog rata. U poređenju sa 2008, znači za samo dvije godine, udvostručili smo nacionalni dug, tako da danas svaka britanska porodica u prosjeku duguje stotinu hiljada funti. Vlada danas pozajmljuje čak četvrtinu novca koji troši. Zemlja je u teškoj fiskalnoj krizi."
Kriza jeste teška i štednja je neophodna, ali prevelika brzina je opasna, smatra profesor ekonomije Ričard Portis. "Naravno da moramo da smanjimo deficit, jer je tako velika zaduženost na duži rok neodrživa. Pitanje je samo za koliko i koliko brzo. Posebno me brine brzina, jer vjerujem da je opasnost da ponovo potonemo u recesiju velika. Pitam se, kao što se mnogi pitaju - šta će zamijeniti vladinu potrošnju, ko će nadomjestiti tražnju u slučaju otpuštanja velikog broja ljudi?"
Koaliciona vlada premijera Dejvida Kamerona, koja je došla na vlast u maju, suočena je sa budžetskim deficitom od oko 11 odsto bruto društvenog proizvoda, što ga čini jednim od najvećih budžetskih deficita u Evropi.
Autor: dw/ agencije/ ss
Odg. urednik: Svetozar Savić