Brok: Putin želi anektirati veliki dio Ukrajine

Sirin (ZDF): Putin je u televizijskom intervjuu najprije govorio o Novoj Rusiji, a onda je preko svog glasnogovornika jasno poručio da on nije pominjao stvaranje države na jugu i istoku Ukrajine. Dodao je da region naravno ostaje dio Ukrajine. Koje su prave namjere Putina?

Brok: Vjerujem da on sasvim jasno želi anketirati velike dijelove Ukrajine, istok Ukrajine i također jugoistok ili i da želi kontrolisati direktne puteve, direktan pristup ka Krimu. A pojam Nova Rusija je stari izraz iz 18. stoljeća, koji ima kolonijalnu pretenziju i neki kažu da to može ići do Odese ili čak do Transnistrije.

Sirin: Zapadu nije lako izaći na kraj sa Putinom. Sankcije do sada nisu ostavile dojam na šefa Kremlja - kako treba djelovati u budućnosti?

Brok: To je u osnovi teško pitanje jer mi moramo uvidjeti da on očito nije zainteresiran za ekonomsku budućnost svoje zemlje. U međuvremenu je nastala ideološka predstava novog sistema vrijednosti, koja dolazi iz pravoslavne crkve i koja je loša. Mi moramo istodobno uvidjeti da se radi o starim imperijalističkim pretenzijama za vlašću. One su stavljene iznad svega. To je totalna promjena, prekretnica u ruskoj politici, što mi moramo primiti k znanju.

Sirin: U ponedjeljak je bila 75-godišnjica od izbijanja Drugog svjetskog rata. Tokom svečanosti upriličenih tim povodom upućivalo se na situaciju u Ukrajini. Ipak čini se da je prisutna bespomoćnost - kako se osjećati kao političar EU?

Brok: To je za sve nas loše. Demokratiji, koja ne želi voditi rat, je sve teže u ovakvim situacijama ophoditi se prema diktatorima. I zbog toga moramo stvoriti sve mogućnosti koje su u političkom i diplomatskom smislu moguće. Moramo također razmisliti koju ulogu ima NATO i koju će ulogu preuzeti na sebe na samitu u četvrtak. I također se moramo pobrinuti za to da ne dobijemo u Europi novu Željeznu zavjesu.

Sirin: Gospodine Brok, kada biste mogli za šta biste se jako založili? Znamo: Europa ne govori uvijek jednim glasom.

Brok: Mislim da uz mjere protiv Rusije, države NATO-a i EU moraju sada promjenama ojačati strukture NATO-a. NATO je ponovo važan za kolektivnu odbranu. Moramo pružiti Kijevu veliku ekonomsku podršku. Moramo građanima - koji će tamo 26. oktobra izaći na izbore - poslati jasne signale...da se predsjednik može održati.

Sirin: Ali to je već samo utjeha. To Putina ipak neće zaista uplašiti.

Brok: Ali će ga, vjerujem, ograničiti. Alternativa i sljedeći korak bi bilo djelovati vojno. Ukrajina je područje NATO-a, a mi ne želimo imati rat u Europi, ne želimo imati automatizam. To smo naučili 1914. godine... Zbog toga je to jedna teška situacija, pri kojoj se mora reći, da trenutno ne postoji patent kojim bi se on (misli na Putina - op. red.) mogao zaustaviti. Ali mu se mora jasno reći da više ovako ne ide.

Sirin: Kijev je bespomoćan i također šokiran, i obraća se Zapadu. Ključna riječ je ovdje isporuka oružja. Ona postoji iz Njemačke za sjeverni Irak i sada se to isto zahtijeva od Njemačke kada je u pitanju Ukrajina. Šta Vi mislite o tome?

Brok: Na sjever Iraka se oružje isporučuje zbog jedne posebne situacije, zbog nevjerojatno zvjerskih ubistava. Tamo je vanredna situacija. To bi se moglo nazvati indirektnom vojnom intervencijom. Ali ovdje moramo razjasniti kako da Kijev ostane sposoban za odbranu. Nadam se da će cijela međunarodna zajednica u narednim danima Putinu reći da je sada dosta i da je prevršio svaku mjeru. Mora nam biti jasno da se sada, samo drugim metodama, isto pokušava i sa Moldavijom. Imati ćemo nove rasprave i oko Moldavije, gdje Rusija već uveliko djeluje. A u ponedjeljak prije 75 godina nije počeo samo Drugi svjetski rat, već je u subotu (23.08.) obilježena i 75-godišnjica Pakta Hitler-Staljin prema kojem su ova područja - zapadna Ukrajina, Moldavija - tada nazvana Besarabija, te baltičke države priključene Rusiji. Ponekad imam dojam da bi Putin rado ponovo reaktivirao Pakt Hitler-Staljin.

Intervju: Mitrin Sirin.