Ko pomaže Ukrajini protiv Putina?

Ponovni pozivi hrabrog ukrajinskog predsjednika u pomoć EU i NATO-a postaju sve hitniji i očajniji: više oružja, oštri energetski embargo Rusiji, više koridora za izbjeglice, zona zabrane letova, borbeni avioni! Odgovori Europljana i Zapada ostaju isti i djeluju sve bespomoćnije s obzirom na brutalnost i nečovječnost diktatora iz Kremlja u njegovom ratu u Ukrajini.

Ministri vanjskih poslova EU ne vide sebe u poziciji da drastično pooštre sankcije. Obrambeno oružje biva isporučeno, onoliko koliko se nešto može naći u vlastitim skladištima. Vojni angažman u zračnom prostoru iznad Ukrajine ili čak na zemlji ne dolazi u obzir, jer bi to značilo rat širom Europe.

Nedostatak praktičnih sredstava

Glavni diplomati zemalja članica EU sada otvoreno opisuju Vladimira Putina onim što jest: ratni zločinac. Slike iz Ukrajine uplakanih ljudi i uništenih gradova su srceparajuće. No ni ministri EU ni šefovi država i vlada NATO-a, koji će se također sastati u Bruxellesu ove sedmice, nemaju praktična sredstva za zaustavljanje ludila. 

Sankcije koje su donesene utjecat će na Putina i rusko društvo samo srednjoročno ili dugoročno. NATO na taj način ruskom vlastodršcu ne može izbiti iz ruku njegovo oružje. Rusija bi također vjerojatno neko vrijeme mogla preživjeti trenutni embargo na naftu, plin i ugljen. S druge strane, države koje ovise o ruskoj energiji, poput Njemačke, same bi sebi nanijele ozbiljne ranekoje bi ugrozile privredni učinak, prosperitet i, u konačnici, solidarnost s izbjeglicama.

Zato je EU s pravom odbila takav potez. Skinuti se što je brže moguće sa snabdijevanja ruskom energijom vjerojatno je pametniji način. A i to će biti dovoljno teško.

Mnogo pitanja, malo odgovora

Ministri vanjskih poslova EU nemaju zadovoljavajuće odgovore na pitanja o crvenim linijama, o posljedicama ukoliko Putin upotrijebi hemijsko oružje, potpuno zbriše gradove ili ako nakon Ukrajine napadne i Moldaviju ili Gruziju. Jasno je samo jedno: ako bi bio napadnut teritorij NATO-a, savez bi uzvratio udarac. To je obećanje – ali da li bi se ono doista održalo? U to se u baltičkim zemljama, u Poljskoj, u Rumuniji morate vrlo čvrsto vjerovati jer inače ne bi bilo više nikakvog zaustavljanja diktatora Kremlja i njegove vojske.

U pozadini aktualnog rata, "strateški kompas" koji su usvojili ministri vanjskih poslova za Europsku uniju više je poput papirnatog bezubog tigra. Veća vojna neovisnost i strateška uloga EU-a u svijetu visoki su ciljevi koji su daleko. Sada se mora raditi na naoružavanju, jačanju vlastite odbrane kako bi odvraćanje učinili vjerodostojnim. Ali sve su to stvari koje u ovom trenutku ne pomažu, ovdje i sada - a tek ne ljudima u Ukrajini.

Tko može eliminirati tiranina?

Cilj EU i NATO-a stoga bi trebao biti hitna promjena režima u Moskvi kako bi se zaustavila ratna mašinerija. Gdje su tajne službe i specijalne jedinice, koje su sposobne srušiti podlog tiranina poput Vladimira Putina?

U usporedbi sa sovjetskim vodstvom u Hladnom ratu, Vladimir Putin je zaista nepredvidljiviji i nemilosrdniji. Tada je uzajamno osigurano uništavanje još uvijek funkcioniralo jer se znalo onaj ko prvi pređe crvenu liniju, umrijeće drugi. Djeluje li odvraćanje i danas? Je li to Putinu svejedno? To su pitanja s kojima će se EU, NATO i G7 morati pozabaviti ove sedmice u Briselu. Odgovore do sada nema niko.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu