1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bundesver: Istorija desničarenja u KSK

Nina Werkhäuser | Anne Höhn
26. mart 2021

Komanda specijalnih snaga (KSK) Bundesvera već mesecima je na naslovnicama zbog desničarskih aktivnosti. DW se osvrće na istoriiju tajnih elitnih trupa, koja nije sad odjednom negativna.

https://p.dw.com/p/3r2uO
KSK
Specijalne jedinice KSKFoto: Björn Trotzki/imago images

Bili su to belgijski, a ne njemački eltini vojnici, koji su oslobodili saradnike Dojče velea (DW) u aprilu 1994, usred genocida nad Tutsi manjinom u istočnoj Africi. Novinari su bili zaglavljeni u glavnom gradu Ruande, Kigaliju, dok ih nisu na sigurno izveli belgijske padobranske jedinice.

Ova pomoć manjeg susjeda nije ostala bez posljedica za njemački Bundesver, koji te 1994. još uvijek nije imao specijalne snage. Stoga je tadašnjem ministru odbrane bilo jasno: Bundesveru su takođe potrebne specijalne jedinice. Zemlja sa oko 80 miliona stanovnika mora da bude u stanju da u slučaju nužde spašava svoje građane u inostranstvu.

Na tragu ratnog zločinca

Tako je u septembru 1996. u južnonjemačkom Kalvu, po uzoru na britanske i američke jedinice, osnovana Komanda specijalnih snaga (KSK). Prva intervencija KSK uslijedila je dvije godine nakon osnivanja. S obzirom da se srpska vlada vajkala da preda Milorada Krnojelca, nekadašnjeg komandanta Kazneno popravnog zatvora u Foči i osumnjičenog za ratne zločine, mučenja i silovanja, uhapsila ga je KSK. Već iste večeri je bio u Hagu gdje je kasnije osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na 15 godina zatvora.

Specijalne jedinice u intervenciji u Avganistanu
Specijalne jedinice u intervenciji u AvganistanuFoto: picture-alliance/dpa/D. Modes

Bila je to prva poznata akcija KSK, i jedna od rijetkih koja je javno potvrđena. Javno je objavljeno i slanje vojnika KSK u Avganistan nakon napada na Njujork i Vašington 2001. godine. Ali, specijalne snage KSK do sada nisu nijednom angažovane zbog onog zbog čega su osnovane – oslobađanja njemačkih talaca u inostranstvu.

Problem sa desničarskim ekstremizmom

Već 2003. se dogodio prvi veći skandal u KSK: komandant jedinice, Rajnhard Gincel hvalio je govor poslanika CDU Martina Homana na Dan ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. oktobra. Homan je u svom govoru pokušao da izjednači nacističke zločine sa onim što su počinili Jevreji tokom revolucije u Rusiji. Nakon što je Gincel u jednom pismu čestitao govorniku, ministar odbrane Peter Štruk odmah je penzionisao komandanta. Štruk je zbog toga dobijao prijetnje smrću, koje je javno obznanio.

Rajnhard Gincel
Rajnhard GincelFoto: Herbert Nicolai/photothek/imago images

Desničarski incidenti su tokom narednih godina bivali sve češći. 2007. je kapetan KSK Daniel K. prijetio potpukovniku Bundesvera. On je intervenciju Bundesvera protiv Jugoslavije 1999. označio agresijom protivnom međunarodnom pravu i intervenciju u Avganistanu kao „izdaju mira“, koja takođe nije u skladu sa međunarodnim pravom.

Daniel K. je u jednom privatnom mejlu između ostalog napisao: „Ocjenjujem vas kao unutrašnjeg neprijatelja i usmjeriću svoje akcije da tog neprijatelja u srži uništim.“ Daniel K. je tada od svog pretpostavljenog dobio samo blagi ukor. Narednih godina je napredovao u KSK. Tek 12 godina kasnije ga otpuštaju zbog veza u desno-ekstremističkom „identitarnom pokretu“.

Još jedan vojnik KSK otkriven je 2015. u okviru istrage protiv jednog drugog, desno-ekstremističkog vojnika Bundesvera. Andre S. počeo je pod imenom „Hanibal“ da gradi gustu mrežu čet grupa. Članovi su razmjenjivali mišljenja o njemačkoj izbjegličkoj politici i navodnom građanskom ratu koji prijeti.

2017. su istražitelji u kući Andrea S. pronašli municiju, dimne i signalne granate, kao i sanduk sa upaljačima za ručne bombe. On je kasnije osuđen na novčanu kaznu zbog kršenja Zakona o oružju i eksplozivnim sredstvima i otpušten iz Bundesvera.

Da li je KSK posebno prijemčiv za desničarski ekstremizam?

„Ovi slučajevi ukazuju na sistemski problem“, kaže Dirk Labas, autor knjige „Državni neprijatelji u uniformi“, koji je dvije godine istraživao desničarski ekstremizam u Bundesveru i policiji, takođe i u KSK.

Desnoekstremističke strukture u Bundeswehru?

Labs je dijagnostikovao pogrešno shvatanje elite, kombinovano sa veoma velikim opterećenjem i manjkom priznanja u politici i društvu. Sve to je dovelo do toksičnog raspoloženja i do toga „da imamo jedinicu, koja vjeruje da nije dužna da bilo kome polaže račune“. Tu takođe treba dodati i probleme u rukovodstvu – koje sistematski gleda u stranu kada se radi o desničarsko-ekstremističkim incidentima. Rezultat je bio da su vojnici koji bi htjeli da se odbrane, držali jezik za zubima.

No, KSK ne bi mogla da se označi kao „armija u sjenci u Bundesveru“, misli Labs. „Ali, imamo gomilu labilnih pogrešno vođenih, mladih desno-ekstremističkih komandosa, koji stoje na ruševinama svoje egzistencije, koje sada treba da držimo pod kontrolom“ - jer KSK je svakako pred velikim promjenama.

Dostignuta nova dimenzija

Jedan incident iz aprila 2017. doveo je na kraju do raspuštanja čitave čete KSK. Na oproštajnoj zabavi za šefa II čete navodno je sviran desničarski rok, a bilo je i pozdravljanja Hitlerovim pozdravom. Bivši šef jedinice Paskal D. kasnije je osuđen na novčanu kaznu, zbog toga što je imao istetoviranu zastavu srpskih četničkih ekstremista. Nakon tog incidenta otpušten je iz jedinice KSK.

Još jedan vojnik KSK je upao u oko istražitelja. Na placu Filipa S. u februaru 2020. pronađena su dva kilograma plastičnog eksploziva, oružje, municija, granate za obuku i nacistički predmeti. Filip S. osuđen je na dvije godine uslovno, zbog kršenja Zakona o kontroli ratnog oružja. I on je morao da napusti Bundesver.

Ministarka odbrane Njemačke, Anegret Kramp-Karenbauer ocijenila je ovo otkriće „novom dimenzijom“ desničarskog ekstremizma. Nekoliko nedjelja kasnije, u julu 2020. predstavila je reforme KSK. Trupe su dobile „vrijeme da se resetuju" - pomenuta Druga četa je u potpunosti raspuštena, a vojnici su ili prebačeni u druge dijelove KSK ili u druge dijelova trupa.

Kramp-Karrenbauer
Kram-Karenbauer: Reforma kao posljednji izlazFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Reforma kao poslednji izlaz

Negativni naslovi su pogodlil KSK, sjeća se Hans-Peter Bartels. Najveći broj vojnika nisu anti-demokrate, smatra nekadašnji povjerenik njemačkog Bundestaga. „I ako malo s njima posjedite, odmah se osjeti gorčina što se na njih gleda kao na utočište desničarskog ekstremizma.“

Ali, sa početkom reformi neće biti ništa mirnije oko ovih trupa. Sada je pod sumnjom komandat KSK Markus Krajtmajer da je povrijedio pravilo službe akcijom sakupljanja oružja. Prije oko godinu dana vojnici su mogli da, u protivpravnoj akciji amnestije, anonimno predaju ukradenu municiju. Najmanje 25.000 komada bojeve municije vraćeno je u periodu od marta do maja 2020, stoji u saopštenju Odbora za odbranu Bundestaga, koji je to saznao tek kada je akcija već bila prošla. Vraćane su takođe i ručne granate. Šta će se sada dogoditi sa komandantom Krajtmajerom ostaje otvoreno.

Prema Ministarstvu odbrane KSK ima vremena do ljeta da se reformiše i probleme stavi pod kontrolu. Ako to ne pođe za rukom, još uvijek postoji prijetnja da se raspuste kompletne trupe.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.