1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Lindner kritikuje angažman Bundeswehra u Afganistanu

Marcel Fürstenau
26. august 2017

Predsjednik njemačkog FDP-a je u intervjuu za DW napao i politiku Angele Merkel prema izbjeglicama. On smatra da obrada zahtjeva za azil traje predugo. Umjesto toga se zalaže za politiku useljavanja sa „četvoro vrata“.

https://p.dw.com/p/2ilvF
Foto: DW/Ronka Oberhammer

"Smatram da vojna misija u Afganistanu za nas dugoročno nije održiva“, izjavio je predsjednik FDP Christian Lindner u razgovoru sa glavnom i odgovornom urednicom DW Ines Pohl i novinarom Jaafarom Abdul-Karimom. Nosilac liste ove stranke na predstojećim saveznim izborima svoj stav potkrepljuje tim što ciljevi nisu postignuti. „Možda je bio cilj da se od Afganistana napravi zapadno orjentisana i tržišna demokratija koja je kulturno i civilizacijski previše ambiciozna". Lindner je također dodao: „Sve to u vremenu koje imamo na raspolaganju“.

Međunarodni vojni angažman pod vodstvom SAD u međuvremenu traje 16 godina. Tek početkom ove sedmice je američki predsjednik Donald Trump najavio pojačanje trupama njegove zemlje u Afganistanu. Lindner za DW kaže kako ne vjeruje da je jedna takva misija prikladna za Bundeswehr.

Kada je riječ o drugim spornim pitanjima Lindner nema dlake na jeziku. Govoreći o Turskoj on nakon posljednjih događaja zahtjeva da se u privrednoj saradnji na „svim semaforima mora upaliti crveno svjetlo". Lindner konkretno predlaže da se više ne dozvoljavaju izvozne garancije i da se više ne vode razgovori o carinskim olakšicama. „Ovo dugujemo opoziciji u Turskoj“, kaže Lindner. Tamo je nakon neuspjelog puča u juču 2016. godine uhapšeno više hiljada ljudi, a sloboda štampe je strogo ograničena. Nedavno je pisac turskog porijekla Dogan Akhanli na zahtjev Turske privremeno bio uhapšen u Španiji. 60 Akhanli je njemački državljanin i živi u Kelnu.

Kritike na račun politike prema izbjeglicama

Christian Lindner u studiju DW
Christian Lindner u studiju DWFoto: DW/R. Oberhammer

Lindner je oštre kritike iznio i na račun politike koju prema izbjeglicama vodi savezna kancelarka Angela Merkel. On smatra da obrada zahtjeva za azil traje predugo. Da bi se to ubrzalo Lindneru pada napamet da se izbjeglicama dodijeli poseban statu na osnovu kojeg bi imale privremenu humanitarnu zaštitu. Nakon što se izvrši identifikacija izbjeglice bi prvo dobile dozvolu boravka i na taj način bi imale pristup tržištu rada. „Međutim“, zaključuje Lindner, „radna dozvola je vremenski ograničena“. Ako je domovina tih ljudi ponovo slobodna, onda se izbjeglice u osnovi moraju vratiti.

Lindnerovi prijedlozi, po njegovom mišljenju za bolju politiku prema izbjeglicama, su dio vizije buduće politike useljavanja. „Njemačka je useljenička zemlja“, izjavio je Lindner u intervjuu za DW. „Međutim, moramo jasno definisati pristupe Njemačkoj. Lindner govori o četvoro vrata. „Prva vrata se zovu azil“. Ovo je individualno osnovno pravo za koje ne može biti gornjih granica. Ovo se odnosi na veoma mali broj ljudi koji su lično progonjeni“.

Lindnerova druga vrata su označena sa „izbjeglica“. On u ovom slučaju razumije ljude koji nisu lično progonjeni nego su pobjegli od rata i nasilja. Na pitanje glavne i odgovorne urednice DW Ines Pohl da li u tom slučaju postoji gornja granica, Lindner je odgovorio: „ U tom slučaju postoji gornja granica koja je utvrđena kapacitetima koji stoje na raspolaganju za prihvat izbjeglica". Predsjednik FDP u intervjuu za DW nije pomenuo konkretan broj.

Treća vrata u njegovoj viziji buduće useljenilke politike su označena sa „kvalifikovano useljavanje“. Lindner u ovom slučaju razumije ciljani izbor ljudi kojim je dozvoljen dolazak u Njemačku. „Mi na osnovu poznavanja jezike, kvalifikacije i drugih stvari odlučujemo ko može doći“. Četvrta vrata za Lindnera ostaju zatvorena. Onaj ko nema pravo na azil, ko nije izbjeglica ili kvalifikovani useljenik, ne može doći u Njemačku i u njoj ne smije ostati. „

Četvera vrata kroz koja ljudi mogu ući u Njemačku
Četvera vrata kroz koja ljudi mogu ući u NjemačkuFoto: DW/R. Oberhammer

Da li će Lindnerov FDP implementirati njegove ideje u budućoj saveznoj vladi naravno zavisi od rezultata izbora i koalicionih pregovora. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja za FDP bi u Njemačkoj trenutno glasalo osam posto birača koliko bi glasalo za Zelene i AfD (Alternativa za Njemačku). Za stranku „Lijevi“ bi glasalo devet posto birača. Borba za treće mjesto u njemačkom parlamentu je veoma napeta. Za savez sa unijom CDU/CSU to nije dovoljno.

Povratak u Bundestag

Ukoliko FDP, koji trenutno nema svoje predstavnike u Bundestagu, pođe za rukom da se nakon 24. septembra vrati za vladin sto, Lindner se želi vratiti „tradicionalnoj njemačkoj politici popuštanja“.  Ova rečenica je izgovorena kada se u intervjuu govorilo o Lindnerovoj spornoj izjavi o ruskoj aneksiji Krima.

No on je u intervjuu za DW čak branio svoj stav i rekao da je aneksija Krima protivna međunarodnom pravu. On je također rekao da je njemačka politika popuštanja povezana sa dvije stvari: oštrinom i spremnošću na dijalog. „Zamrzavamo konflikte bez da ih prihvatamo, a na drugim mjestima nudimo razgovor".

Na kraju razgovora je bilo zabavno čuti kojeg bi političara iz drugih stranaka Lindner u nuždi poveo na pusto ostrvo. Lider FDP se odlučio za predsjednika Zelenih Cema Özdemira. Pošto je i on dobitnik prestižne karnevalske nagrade grada Aachena, imali bi se „u najmanju ruku čemu smijati. Ako ništa jedan drugom".