Cipar: Problemi oko eventualne pomoći EU

Cipar je najmanja zemlja EU. Unatoč tome bi se moglo ispostaviti da je spašavanje ovog otoka od državnog bakrota kompliciranije i politički brizantnije. Ministar financija Cipra Vassos Shiarly rekao je da je zemlji potreban kredit u visini od dobrih 17 milijardi eura. Generalno gledano to je veoma malo u poređenju sa Grčkom, Portugalom i Irskom. Nasuprot tome, ako to promatramo s obzirom na ekonomski učinak Cipra, tih 17 milijardi su enormna suma. Upravo toliko iznosi kompletan državni socijalni proizvod. EU još nikada nije garantirala tako veliki udio. Ali tu dolazi i jedan možda još veći problem. Međunarodni monetarni fond zahtijeva od Europljana, kako izvještava Sueddeutsche Zeitung, oprost dugova privatnim vjerovnicima. Jer, kako navodi MMF, bez toga Cipar unatoč svim mjerama štednje i reformama neće moći podnijeti balast dugova. Bez otpisa dugova, kako navodi list, MMF neće uzeti učešća u paketu za pomoć Cipru.

Otpis dugova Grčkoj trebao je biti iznimka

Otpis dugova je do sada odobren samo jednom, i to početkom godine Grčkoj, a i tada tek nakon teških i dugih pregovora sa bankama. Vlade zemalja članica EU su tada neumorno naglašavale da je Grčka posebno težak pojedinačni slučaj, te da zbog toga neće biti daljih otpisa dugova. Pojedini političari su poslije ovaj postupak nazvali greškom zbog straha da je to uplašilo investitore. Bude li sada tada dato obećanje prekršeno i budu li vjerovnici ponovo morali odustati od svojih potraživanja ponovo bi bilo izgubljeno povjerenje u monetarnu uniju. Ulagači bi u tom slučaju morali strahovati da će se isto desiti i sa drugim, mnogo većim zemljama poput Španjolske. Učešće MMF-a je pak posebice važno za zemlje koje su orijentirane na stabilnost poput Njemačke ili Nizozemske. One vjeruju da će se MMF, koji je širom svijeta poznat po svojim strogim kriterijima, pobirnuti za više discipline, dok Europljani radije ne gledaju tako kada je riječ o međusobnom pružanju pomoći. Čak i sama prijetnja da bi MMF mogao ne učestvovati u pružanju pomoći mogla bi znatno povećati pritisak na Cipar da riješi probleme koji su doveli do poteškoća.

Teška odluka za EU

Koliko se Cipar već sada nalazi blizu ponora, pokazuje upozorenje visokopozicioniranog službenika Ministarstva financija Christosa Patsalidasa. On je prije nekoliko dana u parlamentu u Nikoziji rekao da "ukoliko zemlja u narednih nekoliko dana" ne primi 250 do 300 miliona eura ona neće biti u stanju vraćati dugove. Ova izjava je možda bila pretjerana i u službi vršenja pritiska na finansijere. U svakom slučaju će proći još sedmice prije nego prve novčanice eura stignu na ovaj otok. U ovom trenutku Trojka, koju čine Europska komisija, Europska centralna banka i MMF, ispituje stanje na Cipru. Koncem januara bi se o svemu trebali izjasniti ministri financija eurozone. Još uvijek ni u kom slučaju nije sigurno da će oni odobriti pomoć. Političke poteškoće se ogledaju u tome da je Cipar, kao zemlja koja je nekoć imala veoma nizak porez, izgradila orgoman bankarski sektor, koji je onda s obzirom na financijsku i ekonomsku krizu zapao u nevolje. Cipar je s ovim zemljama sa visokom stopom poreza uvijek predstavljao trn u oku. Osim toga stalno su postojali prigovori o pranju novca. Spašavati ciparske banke za zemlje, koje daju kreditna sredstva, značilo bi novcem poreznih obveznika podržavati konkurenciju. No dozvole li s druge strane da banke na Cipru propadnu onda rizikuju da otok izgubi svoj važan ekonomski stub. Posljedice bi bile velika nezaposlenost i recesija. Kao i uvijek EU neće biti ni u kom slučaju lako odlučiti.

Autori: Christoph Hasselbach / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić