1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Crna Gora: kompromis ili vanredni izbori?

Radomir Kračković
18. juli 2021

Kriza vlasti u Crnoj Gori ušla je u drugi mjesec a vladajuća većina za sada bez dogovora. Dio vlasti traži novu Vladu, ostali rekonstrukciju a opozicija vanredne izbore. U ponedjeljak je možda odlučujući sastanak.

https://p.dw.com/p/3wd8n
Montenegro Sitzung im Parlament
Foto: Parliament of Montenegro

Prva Vlada u Crnoj Gori poslije tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika države Mila Đukanovića, nakon samo 200 dana je pred gotovo izvjesnim promjenama a mogla bi postati i najkraća u njenoj savremenoj političkoj istoriji.

Pitanje je samo kolike će to promjene biti i da li će možda doći i do vanrednih izbora mnogo ranije nego što je bilo ko očekivao.

Za Demokratski front - Vlada mrtva

Ekspertski kabinet premijera Zdravka Krivokapića od samog starta suočio se sa mnogobrojnim kritikama i to čak više iz parlamentarne većine nego iz opozicije. U napadima je prednjačio vladajući prosrpski Demokratski front (DF) koji je od starta poručivao da će nakon 200 dana preispitati rezultate Vlade.

Montenegro | Demokratische Front Montenegro | Andrija Mandić and Milan Knežević
Andrija Mandić i Milan KneževićFoto: Radomir Kračković/DW

Događaji od prošlog mjeseca kada je drugi dio vlasti koji čine Demokrate i URA, zajedno sa opozicijom, usvojio Rezoluciju o genocidu o Srebrenici u parlamentu a URA glasala i za smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića zbog relativizovanja tog genocida – doveli su do totalnog raskola u vladajućoj većini.

DF je ogorčen zbog rezolucije i smjene, traži novu Vladu i novog premijera ili tehničku Vladu i vanredne izbore. Krivokapić neće da odstupi, a u tome ga podržavaju Demokrate I URA koje pozivaju DF na rekonstrukciju Vlade, u koju bi mogli ući i političari.

U ponedjeljak je treći i možda i odlučujući sastanak lidera vladajućih stranaka nakon kog bi moglo biti jasnije da li se kriza vlasti rješava ili dodatno produbljuje.

Politički lavirint

Politički analitičar Dragiša Janjušević kaže da je u pitanju politički lavirint i da je najmanje loše rješenje za izlaz iz njega - rekonstrukcija po kojoj bi u Vladu, osim sadašnjih eksperata, ušli i političari iz vladajućih stranaka a na čijem čelu bi i dalje bio Krivokapić.

 Bosnien und Herzegowina | Staatsbesuch des montenegrinischen Präsident Zdravko Krivokapic
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić tokom nedavne posjete BiH Foto: T. S./Klix.ba

,,Sva ostala rješenja su ili neizvodljiva, kao promjena cjelokupne Vlade u parlamentu, ili su velika usluga opoziciji, koja je tek sišla sa vlasti, kao što bi bio izbor tehničke vlade i odlazak na prevremene izbore”, kaže Janjušević za DW.

DF međutim insistira na smjeni premijera i formiranju nove Vlade ili da se ide na izbore do kraja godine. Poručuju da je status kvo neodrživ jer Vladu trenutno podržava samo 14 ili 15 od 81-og poslanika u parlamentu.

„Rekonstrukcija i šminkanje političkog mrtvaca - ne dolaze u obzir", kazao je jedan od lidera DF-a Milan Knežević. Novu Vladu pravili bi na osnovu snage partija većine u parlamentu i DF bi imao najviše mjesta jer ima najviše poslanika.

S druge strane, Demokrate predsjednika Skupštine Alekse Bečića protiv su smjene Krivokapića ali jesu za promjene u Vladi. Za Bečića je mjesto Krivokapića neupitno.

Montenegro Jahrestag 10. Jahrestag der Unabhängigkeit
Aleksa BečićFoto: DW/A.Bogavac

"Kompromis je riječ koja najviše treba Crnoj Gori. Niko ne može biti stoprocentno u pravu i zato je rješenje u onome što je sredina, a to je rekonstrukcija i istinsko osnaživanje ove Vlade”, poručio je Bečić.

Stavu Bečića bliska je i URA ali i još neki poslanici vladajuće većine iz manjih partija. Demokrate igraju na to što bi DF na kraju morao rušiti Vladu u parlamentu jedino uz pomoć glasova opozicije i pozivaju ih da pokrenu pitanje povjerenja Krivokapiću, znajući da je to politički riskantan potez.

Ako, pak, DF na kraju popusti i ako se krene u rekonstrukciju Vlade i ulazak političara u nju, i tu se naziru novi potencijalni problemi. DF oštro napada Krivokapića kog optužuje i za izdaju nakon što nedavno nije potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvnom u Beogradu, već je tražio da se to uradi na Cetinju.

Zato se postavlja logično pitanje – može li se uopšte zamisliti saradnja u Vladi između Krivokapića i lidera DF-a koji ga svakodnevno napadaju?

Opozicija traži vanredne izbore

Janjušević objašnjava da je rekonstrukcija Vlade za njega najrealnije rješenje jer u suprotnom vlast puno rizikuje.

,,Tehnička vlada bi značila priznanje poraza, odnosno priznanje konstituenata vlasti da su nedorasli trenutku od 30. avgusta prošle godine, kada su pobijedili DPS. Odlazak na izbore bi značio uslugu trenutnoj opoziciji da se koliko-toliko oporavi, iako mislim da opet ne bi bili u situaciji da formiraju vlast”, smatra Janjušević.

Zbog sukoba unutar vlasti već više od mjesec dana blokiran je parlament jer DF bojkotuje plenum. Vlada sad ne može da progura nijedan zakon u Skupštini. Jasno je da će se neko rješenje morati naći ili ići na izbore koje traži opozicija. Janjušević, međutim, tvrdi da oni ne bi mnogo toga promijenili.

Montenegro Cetinje | Präsident Milo Djukanovic
Milo ĐukanovićFoto: Getty Images/AFP/S. Prelevic

,,Izbori bi dodatno zakomplikovali situaciju. Stranke koje sada čine parlamentarnu većinu opet bi bile u situaciji da formiraju vlast ali bi to išlo još teže nego poslije 30. avgusta prošle godine, jer bi stepen nepovjerenja bio mnogo veći”, kaže Janjušević i ukazuje na rat saopštenjima I društvenim mrežama kojima danima bukti između partija vlasti.

On ne vjeruje da bi opozicija na tim izborima mogla da se vrati na vlast.

,,Moja procjena je da izbori apsolutno nikome ne odgovaraju i da ništa ne bi promijenili. Čak ni DPS-u, koji bi ušao u njih sa dosta bojazni da se ne pokaže osipanje njihovog biračkog tijela dok bi se njihovi manji partneri borili za cenzus. Jednostavno, izbori u ovom trenutku služe kao izgovor za jačanje pregovaračke pozicije jednom dijelu aktuelne vlasti. Izbori bi doneli još jedno veliko iscrpljivanje gde bi građani najviše stradali u iščekivanju reformskih i tranzicionih zahvata”, jasan je Janjušević.

Vanredni izbori jednog dana neminovni?

Vladajuću većinu u Crnoj Gori ukupno čini desetak partija sa dosta različitim programima koje je ujedinila borba za smjenu višedecenijske vlasti DPS-a. Imaju samo jednog poslanika više od opozicije. Iako mnogi misle da će ih upravo strah da se DPS ne vrati držati na vlasti 4 godine, gotovo svakodnevni međusobni sukobi sugerišu da će u jednom trenutku ipak morati da se ide na vanredne izbore. Slično misli i Janjušević.

,,Nisam optimista da ovako krhka većina , sa ovolikom količinom nepovjerenja, može izdržati mandat u cijelosti. Moje mišljenje je da lokalni izbori naredne godine u dvanaest opština, uključujući i Glavni grad Podgoricu, treba da opipaju puls birača i da onda krene priprema za vanredne parlamentarne izbore zajedno sa predsjedničkim 2023. Prije toga, neophodno je sprovesti reforme izbornog zakonodavstva, srediti biračke spiskove i završiti proces izbora i reforme u pravosuđu”, smatra Janjušević.

Pregovori unutar vlasti za sad sporo teku ali ne mogu trajati do unedogled. Zemlja se bori da se oporavi od korona-krize i Vlada mora da funkcioniše a to znači i da ima jasnu podršku u parlamentu za svoje poteze.

,,Vjerujem da će vlast letnju pauzu u radu parlamenta iskoristiti na način da dođu do rješenja koje će biti prihvatljivo svima. Ako ne nađu rješenje do 31. jula, očekujem da će ga naći do 1. septembra. Legitimitet Vlade jeste uzdrman ali su to porođajne muke demokratije u Crnoj Gori koja nikada nije promijenila vlast na izborima u svojoj istoriji. I moraćemo se navikavati na takve situacije", zaključuje Janjušević.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu