Crno more - nova izbjeglička ruta?

U jesen 2015. je Europska unija donijela odluku o preraspodjeli oko 160.000 izbjeglica iz kampova u Italiji i Grčkoj. Rumunjska se - slično kao i zemlje Višegradske skupine - ispočetka opirala toj regulaciji, ali je kasnije pristala na prihvat izbjeglica u okvirima vlastitih kapaciteta. Prema EU-ključu raspodjele izbjeglica ta zemlja je trebala prihvatiti njih oko 6.300, kasnije je bilo riječi o 4.000 ljudi, a sada bi trebalo u Rumunjsku stići oko 2.000 izbjeglica iz pretrpanih kampova u Italiji i Grčkoj. Najavio je to rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Melescanu proteklog vikenda u jednom televizijskoj intervjuu. Osim toga, 5,3 milijuna eura će se staviti na raspolaganje za humanitarnu pomoć sirijskim izbjeglicama u susjednim zemljama Sirije, kazao je Melescanu.

Rumunjska, koja je aktivno uključena u europsku graničnu i obalnu stražu Frontex, dosad je primila 710 izbjeglica, većina njih je iz Sirije, Iraka i iz Jemena. Ta EU-zemlja nije poželjna destinacija izbjeglica i dosad se nije nalazila na jednoj od glavnih migracijskih ruta koje vode prema zapadnoj Europi. No, to bi se sada moglo promijeniti i to ne samo zbog najave ministra vanjskih poslova.

Pokušavali iz Srbije ilegalno ući u Rumunjsku

Prije oko tjedan dana je ispred rumunjske crnomorske obale obalna straža presrela jedan motorni čamac s 69 sirijskih izbjeglica, među njima 29 maloljetnika. Oni su odvedeni u azilantski dom u gradić Galati koji se nalazi u donjem toku Dunava. Nije to bio prvi put da izbjeglice pokušavaju preko Crnog mora doći do Rumunjske i time do Europske unije. Još u rujnu 2014. je rumunjska granična policija presrela jedan ribarski čamac s 132 izbjeglica, godinu dana kasnije je 68 izbjeglica na isti način pokušalo ilegalno ući u Rumunjsku.

Još prije godinu dana je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u jednom televizijskom intervjuu za Deutsche Welle, vođenim povodom njegovog posjeta Berlinu, pojasnio kako Rumunjska želi prihvatiti određeni broj izbjeglica i kako svoje granice uspješno štiti protiv ilegalne migracije. "Bilo je pokušaja izbjegličkih skupina iz smjera Srbije da uđu u Rumunjsku i zatim nastave dalje, ali mi smo to uspjeli spriječiti. Isto tako ćemo spriječiti pokušaje onih koji preko Crnog mora žele doći u Rumunjsku", kazao je Iohannis. Tada je također kazao kako smatra malo vjerojatnim da bi ljudi mogli pokušati ući u zemlju preko Crnog mora, jer je ono "puno teže dostupno nego, primjerice, Sredozemno more".

Iz očaja spremni na veće rizike

No, situacija se izgleda promijenila posljednjih mjeseci. Ljudi su očito u svom očaju spremni na druge puteve i veće rizike, prije svega otkad su blokirane migracijske rute u Egejskom moru, Sredozemnom moru i na Zapadnom Balkanu. Pod tim novim uvjetima za krijumčare u Turskoj izgleda postaje alternativa migrante sada ilegalno prevesti preko Crnog mora u Europsku uniju.

U Rumunjskoj se na taj razvoj događaja gleda sa zabrinutošću. Još prije ljetne pauze se Visoko vijeće za obranu zemlje pozabavilo temom migracija i mogućeg poduzimanja mjera protiv pojačanog ilegalnog useljavanja. Ukoliko Crno more doista postane nova izbjeglička ruta, neće samo Rumunjska već i Bugarska morati računati s navalom na crnomorsku obalu. Na kopnu, na bugarsko-turskoj granici, vlada u Sofiji je poduzela konkretne korake protiv ilegalnog useljavanja - jedna ograda od bodljikave žice osigurava gotovo potpuno bugarsku granicu s Turskom. Posljednji tjedan je vlada najavila da će ubuduće koristiti i vojsku za daljnje jačanje granične službe. Oko 600 vojnika, posebnih borbenih trupa i bespilotnih letjelica bi trebalo biti korišteno, kazao je bugarski ministar obrane i vicepremijer Krasimir Karakačanov u jednom intervjuu za njemački dnevni list "Die Welt". 

Još nisu poznati planovi o tome kako Rumunjska i Bugarska žele štititi svoje obalne regije na Crnom moru protiv ilegalnih migranata. No za očekivati je da će se i ta ruta ubrzo blokirati i da će krijumčari tražiti druge puteve kako bi očajne ljude poslali na smrtonosni put u smjeru Europe.