Crnogorski - materinji, jezik naš nasušni

Rješenje su ponudili iz opozicionog „Pokreta za promjene“ (PzP) i ono je jednostavno: treba se samo vratiti korak unazad i nastavni predmet nazivati „maternji jezik i književnost“. Onako kako je bilo i u prošloj školskoj godini. Prema prijedlogu PzP nastava bi se naredne godine u crnogorskim školama izvodila po novom zakonu, u kojem se ističe da je crnogorski službeni jezik, a da se nastava izvodi i na jezicima ostalih nacionalnih zajednica.

Profesorica Božena Jelušić je za Dojče vele kazala da je u datim okolnostima taj prijedlog optimalan. „Mislim da bi to bilo vrlo fleksibilno, politički mudro rješenje koje bi pokazalo da i pozicija i opozicija imaju iste namjere da zemlju dovedu na teren evropskih integracija“.

Pritisak iz Brisela

Čini se da je to rješenje prihvatljivo i za ostale opozicione stranke, a vjerovatno i za vlast. Premijer Igor Lukšić je spreman da ga podrži svjestan činjenice da samo izlazak iz ove pat-pozicije omogućava izglasavanje izbornog zakonodavstva, a što je ključan uslov da Crna Gora krajem ove godine dobije datum za početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Bez podrške opozicije izborno zakonodavstvo se ne može usvojiti, jer je ustavom predviđeno da se odluka o tome mora donijeti dvotrećinskom podrškom u crnogorskom parlamentu.

Da je Briselu takođe stalo da Crna Gora uđe u novu fazu integracija dokazuje informacija da je evropski komesar za proširenje Štefan File prethodnih dana razgovarao sa svim čelnicima vladajućih i opozicionih partija i pozvao ih da u što skorijem roku postignu dogovor. Isti zahtijev je prilikom nedavne posjete Podgorici saopštio i šef njemačke diplomacije Gido Vestervele.

Zbog užarene rasprave oko jezika i izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori se gotovo zaboravilo na ostalih šest zahtijeva EU u kojima je postignut tek mali napredak.

Nasilna kodifikacija

Profesorica Jelušić smatra da u opuštenijoj atmosferi treba otvoriti pravu priču oko jezika jer, kako ona navodi, to pitanje u podijeljenoj Crnoj Gori uvijek može izazvati određenu političku nestabilnost. Ona dodaje da je kodifikacija crnogorskog jezika sa dva nova slova brzo obavljena i da je stoga ličila na svojevrsno nasilje nad jezikom. „Čini mi se da bi bolje bilo da se išlo sporije. Jer, Crna Gora najzad jeste država. U njoj, kao jednoj multikulturnoj državi, govori se istim jezikom koji ljudi nazivaju na različite načine.“

Inače, prema rezultatima popisa stanovništva obavljenog u prvoj polovini aprila ove godine, srpskim jezikom u Crnoj Gori govori 43, a crnogorskim 37 odsto građana te zemlje.

Autor: Mustafa Canka

Odg. ur.: Zoran Arbutina