Da li je moguć dijalog između islamista i Zapada?

"Nije jednostavno objasniti ljudima na Zapadu, zašto nekadašnji teroristi sada trebaju biti naši partneri", kaže Mathieu Guidère, profesor za islamske nauke na Univerzitetu u Tuluzu. Nakon napada na World Trade Center 11. septembra 2001. Zapad je islamiste često poistovjećivao sa teroristima. Islamisti su međutim sada u mnogim zemljama Bliskog istoka dio vladajućih struktura.

Kroz izbore koji su uslijedili nakon takozvanog Arapskog proljeća, na vlast su došle islamističke stranke, naprimjer stranka Ennahda u Tunisu, egipatska Stranka za slobodu i ravnopravnost ili Stranka za ravnopravnost i razvoj u Maroku. I radikalnije, selefijske struje imaju veći utjecaj "Trijumfalni pohod islamista" - tako je nove političke odnose označio Michael Bröning iz Fondacije Friedrich-Ebert tokom svog izlaganja u Bundestagu o temi politički islam. Političari u Berlinu se mnogo bave ovim pitanjem. Dvije godine nakon izbijanja demonstracija u Tunisu, koje su kratko nakon toga prešle u susjedne zemlje, zapadne vlade se još uvijek bore sa pitanjem kako da postupaju prema novim vlastodršcima.

"Za dijalog nema alternative"

"Islamisti će ostati na vlasti", izjavila je egipatska politologinja Hoda Salah sa Slobodnog univerziteta u Berlinu pred odborom njemačkog Bundestaga za vanjska pitanja. Salah navodi da su islamisti jaki jer je opozicija slaba. "Opozicija je loše organizovana i nedostaju joj finansijska sredstva." Stoga je Hoda Salah ubijeđena da dijalogu sa islamistima nema alternative.

Sada je kako smatraju Salah i Bröning pravi trenutak za otpočinjanje dijaloga sa islamističkim političarima iako oni često imaju različite stavove kada su u pitanju prava žena, uloga manjina ili načina privrednog poslovanja. "Selefije se tako zalažu za primjenu šerijatskog prava koje je praktikovano u 7. vijeku. Umjereno Muslimansko bratstvo je za razliku od njih, otvorenije za kompromise i novija tumačenja islamskog prava", kaže Bröning.

Orijentiranost prema Kini?

Pitanje je međutim da li će se islamisti zaista htjeti upustiti u dijalog "Zapad je 50 godina podržavao autoritarne režime koji su ugnjetavali islamiste. Zato se oni pitaju da li je Zapad za njih zaista pravi partner. Tako bi selefije ali i radikalniji elementi u okviru Muslimanskog bratstva radije sarađivali sa Kinom", kaže Mathieu Guidère. On navodi da Kinezi imaju slične stavove kada su u pitanju ljudska prava i individualne slobode.

Hoda Salah se boji da bi radikalni elementi mogli preovladati. U Egiptu su iz Muslimanskog bratstva istupili brojni, umjereni članovi, prije svega obrazovana gradska elita. Ona kaže da seoska elita kloja je vrlo konzervativna, sada ima vlast i da su odnosi između selefija i Muslimanskog bratstva već sada vrlo napeti. Guidèred dodaje da bi među njima moglo čak doći i do borbe. Stotine džihadista prije svega iz Tunisa, otišlo je u Siriju kako bi se na strani pobunjenika boril protiv režima Bašara el Asada.

Drugi su se kaže Guidère, priključili borcima Al Kaide u Maliju i mogli bi postati problem za islamističku Vladu koja za njih nije dovoljno konzervativna. U tom slučaju bi kako dodaje, mogli postati problem i za Zapad.

Autori: Naomi Conrad/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednica: Marina Martinović