Dan njemačkog piknika

Čak 62 posto Njemaca smatra da je važno imati nacionalni praznik. Ali, kako slaviti jedan takav dan? Televizijskim obraćanjem predsjednika? Većina Njemaca je za to. Međutim, svečano zasjedanje Bundestaga želi samo 43 posto stanovništva. Približno isti broj želi da se u muzejima organizuju izložbe o njemačkoj istoriji.

Shodno tome, "Kuća istorije Savezne Republike Njemačke" u Bonu je za Dan njemačkog jedinstva pripremila izložbu "Svečana manifestacija ili piknik? Njemački praznici". Izložba koja je otvorena od 3.10.2014. do 6.04. 2015. posvećena je političkim praznicima i danima sjećanja, datumima koji igraju važnu ulogu u njemačkoj kulturi njegovanja prošlosti.

Njemačka demokratska republika (DDR) je 3. oktobra 1990. zvanično pristupila Saveznoj Republici Njemačkoj (BRD) . Od tada, Njemci proslavljaju "Dan njemačkog ujedinjenja" kao svoj nacionalni praznik. Ali, kako je bilo prije 1990? Da li je postojao nacionalni praznik?

17. juni? 9. novembar? 3. oktobar!

Proglašvanjem Njemačkog carstva, 18. januara 1871. u Versaju, rođena je njemačka nacionalna država. Ubrzo potom, narod zahtijeva da se taj dan slavi kao nacionalni praznik. Međutim, car Vilhelm I se ne slaže: jer, prije tačno 170 godina 18.01.1701. krunisan je prvi pruski kralj - i Prus Vilhelm želi da 18. januar u sjećanju bude povezan sa krunisanjem.

Za vrijeme Vajmarske Republike nacionalni praznik je bio 11. avgust, jer je predsednik Fridrih Ebert, tog dana 1919. godine potpisao novi Ustav. Tokom nacističkog režima, od 1933. godine, 1. maj je bio "Dan državnosti njemačkog naroda". U podijeljenoj Njemačkoj, postoje dva nacionalna praznika: u DDR-u je to 7. oktobar, dan zvaničnog osnivanja države 1949. godine. Zapadna Njemačka obiljležava 17. juni, narodni ustanak građana DDR-a , koji su se 1953. pobunili protiv staljinističkog režima.

Kada 9. novembra 1989. pao Berlinski zid, jasno je da je to datum njemačkog nacionalnog praznika – ali on nije proglašen takvim, zbog toga što je to datum Kristalne noći 1938. kada je počeo pogrom protiv Jevreja. I tako je Njemačka „dobila“ 3. oktobar.

Nema razloga za pompu

U drugim zemljama, nacionalni praznici se slave pompezno - sa velikim vatrometom i vojnim paradama. Na primjer, u Francuskoj koja obilježava pobunu kod Bastilje 14. jula 1789.

"3. oktobar u Njemačkoj je, međutim, bez patosa," kaže Dr Tuja Rot, kustos izložbe.

Čak 63 posto Njemaca smatra da je važno njegovati sjećanje na istorijske događaje. Međutim, malo njih želi da „aktivno“ učestvuje u sjećanju na ovaj dan: 46 posto, ili skoro polovina Njemaca, ne planira "ništa specijalno". A 29 posto njih kaže da će tog dana da se naspava. Dok će se širom Njemačke održavati mnogi festivali i drugi prigodni događaji.

Tuja Rot podsjeća da je "odlučujući se za 3. oktobar, Helmut Kol uvijek isticao da je to jesenji dan, kada je vreme još lijepo pa građani mogu da iskoriste za slavlje i piknik." Ona vjeruje da će se značaj 3. oktobra u budućnosti povećati: "To je veoma mlad nacionalni praznik, potrebno je vrijeme da se razvije."