Dayton - 15 godina poslije

Daytonski sporazum je zaustavio rat, ali i donio ustavno uređenje koje onemogućava nesmetano funkcioniranje BiH", kaže za Deutsche Welle bivši predsjednik Skupštine Republike BiH i jedan od učesnika u mirovnim pregovorima tokom rata u ovoj zemlji Miro Lazović. Lazović smatra da, poput drugih mirovnih sporazuma, i Daytonski ima "ograničen vijek trajanja" te da bi sa stabiliziranjem prilika u BiH trebalo da bude transformiran.

Lazović tvrdi da bi transformaciji posebno trebalo da bude podložan Aneks IV, odnosno Ustav BiH, jer "afirmira nacionalne podjele i proizvodi socijalne i političke konflikte". "Daytonski mirovni sporazum je za ovih 15 godina pokazao svu svoju protivrječnost. Jer, istovremeno je davao nadu onima kojima bi željeli integrirati BiH i onima koji žele zadržati postojeće entitetske i nacionalne podjele stečene ratom", kaže Lazović.

Dublje etničke distance

Smatra da će u procesu transformacije Ustava BiH biti neizostavna uloga međunarodne zajednice. "Mislim da bi međunarodna zajednica, koja je medijator svih tih mirovnih sporazuma pa i Daytonskog, određenim pozitivnim političkim pritiscima trebala prisiliti domaće političke snage da prihvate one promjene koje su dio evropskih standarda i principa bez kojih BiH ne može pristupiti EU", kaže Lazović.

Komentirajući društvene prilike u BiH 15 godina nakon Daytona, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović je kazao da su one danas "teže od prilika neposredno nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma". "Ako gledamo očima običnih ljudi, gotovo ništa nije napravljeno, a etničke distance su daleko dublje, možda čak i veće nego u ratnim godinama", kaže Živanović.

Povratnici žive loše

Živanović podsjeća da daytonske institucije BiH "jedva da funkcioniraju". "Srpska i hrvatska strana nisu za BiH i lideri ova dva nacionalna korpusa su u tome gotovo izričiti. Na žalost, ni treća strana, ona bošnjačka, nije iskreno za BiH iako deklarativno govori da jeste. Proteklih 15 godina bošnjačke političke vizije bile su maksimalističke uz znatnu dozu nerealnih pravaca i viđenja budućnosti", kazao je Živanović.

Analitičari ocjenjuju da još uvijek nisu realizirane bitne odredbe Daytonskog sporazuma, a među najznačajnijima je i Aneks VII koji se odnosi na povratak izbjeglica. Iako je od potpisivanja Sporazuma proteklo petnaest godina, povratnici u BiH i dalje žive loše. Državna Strategija povratka na terenu se još ne provodi u punoj mjeri. Na obnovu čeka još 40.000 povratničkih kuća, dok 95.000 obnovljenih stambenih jedinica nikada nije useljeno.

Problem u neiskrenosti

Proteklih 15 godina u BiH su provedene bitne političke reforme, a najznačajnija je reforma odbrane (iz 2004.godine), čime su u mnogome korigovane odredbe Sporazuma iz Daytona (ukinute su entitetske vojske i oformljene Oružane snage BiH). Ipak, daytonski Ustav BiH, koji je i prema ocjeni evropskih institucija diskriminacijski, još uvijek nije usklađen sa međunarodnim standardima što je, prema presudi Evropskog suda za ljudska prava, obaveza bh. političara na kojoj insistiraju međunarodni faktori.

Govoreći o političkim procesima u BiH proteklih 15 godina, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je kazao da su ipak provedene značajne političke reforme. "Time što smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, postali nestalna članica Vijeća sigurnosti, dobili status Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP) i liberalizaciju viznog režima, uradili smo dosta dobrih stvari. Naš je unutrašnji problem je u neiskrenosti", kazao je Špirić.

Nijedan od potpisnika nije živ

Srbi u Istočnom Sarajevu (RS) govore da je Sporazum "garant opstanka Republike Srpske i Srba u BiH". Bošnjaci u Sarajevu (FBiH) uglavnom tvrde da je u Daytonu stvorena "nakaradna i nefunkcionalna država", dok većina Hrvata smatra da je Dayton kriv što su "neravnopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda". "To potvrđuje i činjenica da nam drugi narod bira člana Predsjedništva", kaže građanin iz Čapljine.

Daytonski sporazumom su 21. novembra 1995. potpisali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević. Petnaest godina kasnije, nijedan od potpisnika Sporazuma nije živ, a original ovog dokumenta navodno je izgubljen. Tvorcem Sporazuma, kojim je BiH definirana kao država dva entiteta (RS i FBiH) smatra se bivši izaslanik za Balkan, američki diplomat Richard Holbrooke (Ričard Holbruk).

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednik: Svetozar Savić