Dačićev pragmatizam po pitanju Kosova

"Iz nužde spremni na kompromis", naslov je članka, u kojemu se Süddeutsche Zeitung (SZ) osvrće na dijalog Beograda i Prištine i tenzije koje su još uvijek prisutne između Srbije i Kosova, između Srba i Albanaca. SZ navodi da se Srbi i kosvoski Albanci, unatoč udarcima koji su ih vratili unazad, približavaju na političkom planu, jer "ako vlada u Beogradu želi EU perspektivu, nema alternative". List dalje pojašnjava i da nije lako definirati trenutačne odnose između Srbije i Kosova: "U Bruxellesu oni dobro izgledaju. Tamo svakog mjeseca o približavanju pregovaraju premijer Srbije Ivica Dačić i njegov kolega s Kosova, Hashim Thaci, s EU povjerenicom za vanjsku politiku, Catherine Ashton. Dačić je napomenuo da je Beograd 'načelno' čak spreman u Ujedinjenim narodima odustati od protivljenja članstvu Kosova. Ali do toga bi došlo kad bi Kosovo bilo spremno na autonomiju sjevera."

Prava ili lažna nepopustljivost Tomislava Nikolića?

SZ u svezi tih najava međutim pojašnjava i da Dačić nije spreman na kompromis tek iz puke naklonosti, već da je on tu prije svega pragmatičar: "Europska unija je dogovor Beograda s Kosovom naznačila kao uvjet za početak pristupnih pregovora. A Srbija, koja 2013. izgleda prolazi drugu recesiju od 2009., i koja spada u siromašne zemlje Europe, nada se bruxelleskim novcima. Stoga je šef vlade članstvo u EU i dijalog s Prištinom postavio kao prioritet. Dačićev pragmatizam međutim nije bez otpora. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić se uzdigao protiv mogućeg UN-ovog članstva Kosova. Isto je uradio i predsjednik parlamenta (skupštine) Nebojša Stefanović. Kad se radi o Kosovu, onda se pod svjetlo reflektora gura posebno predsjednik Nikolić. Sredinom siječnja je Nikolić premijeru čak osporio pravo na samostalne pregovore u Bruxellesu jer smatra da Dačić ima tek obvezu da primjenjuje program o Kosovu, koji je on sam, znači Nikolić, sastavio, ali ne i da sam pregovara. Pritom i u Srbiji nije predsjednik, već premijer taj koji je šef vlade. Ti u javnost iznijeti prijepori bi doduše mogli biti samo inscenirani kako bi se, unatoč pregovorima u Bruxellesu, nacionalistički orijentiranim biračima demonstrirala nepopustljivost."

Ovaj minhenski list piše i da se ta nepopustljivost nedavno pokazala na jugu Srbije, u Preševu, gdje je srušen spomenik, kojega su Albanci podignuli poginulim albanskim gerilcima, koji su sudjelovali u pobuni protiv Beograda prije desetak godina. Na to su uslijedili prosvjedi Albanaca na jugu Srbije i na Kosovu, kao i skrnavljenje grobova na Kosovu, podsjeća SZ. "No unatoč konfliktima i polemikama, dijalog se nastavlja", piše SZ i dodaje da je vlada u Prištini nedavno imenovala svog predstavnika u Beogradu, ali da je za 6. veljače planiran susret predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića, s njegovom kosovskom kolegicom Atifete Jahjaga, koji se "za svaki slučaj" održati na bruxellskom tlu.

"Slučaj Brüderle" pokazao svakodnevni problem seksizma

Njemački listovi opširno pišu i o debati o seksizmu, koja se vodi nakon što je novinarka Sterna u svome članku jednom od vodećih ljudi njemačkih liberala (FDP), Raineru Brüderleu, predbacila seksističko ponašanje. Zeit podsjeća da je ta reporterka u portretu o Brüderleu napisala da se prije više od godinu dana u jednom hotelskom baru prema njoj ponašao seksistički uvredljivo.

Ta priča je u Njemačkoj pokrenula veliku javnu debatu o seksizmu i ulogama spolova u politici i društvu, piše ovaj list. Zeit ujedno dodaje da je šef FDP-a, Philipp Rösler, svoga stranačkog kolegu obranio tih optužbi, navodeći da su one "providne i neosnovane. To je kampanja protiv cijelog FDP-a", kazao je Rösler. "On je ujedno priznao da je potrebno jedno društveno suočavanje sa seksizmom. Ali se treba, kako je naglasio, diskutirati na 'činjeničnoj razini, a ne agresivnom polemikom'. Sam Brüderle se i dalje ne želi javno očitovati", piše Zeit.

Süddeutsche Zeitung (SZ) u svome komentaru piše da bi Brüderle trebao priznati grešku. "Dok god Brüderle bude šutio, koči ne samo sebe, već i svoje kolege iz FDP-a prisiljava na solidarnost koja im onemogućava svaku vrstu sudjelovanja u debati o seksizmu i ravnopravnom odnosu spolova, bez da pritom ne budu ismijani. I u politici postoje trenuci, u kojima priznanje neke greške nije slabost, već može postati jakost. Je li Brüderle spreman na to, može samo on sam odlučiti", komentira SZ.

Spiegel Online se osvrće i na samu novinarku Lauru Himmelreich i list Stern koji, kako piše Spiegel, i sam u prošlosti nije blistao s zaštitom ženskih prava, jer je često imao polugole žene na naslovnicama radi tiraža. Ipak, napominje Spiegel, u biti u cijeloj debati "ne postoji 'slučaj Brüderle' - jer je on i previše svakodnevan. Ne radi se o Raineru Brüderleu, ali ne i o Lauri Himmelreich. Radi se o činjenici da u godini 2013. još uvijek ima muškaraca, koji misle da smiju ponižavati žene seksističkim upadicama. Bura oko Brüderlea će se smiriti, ali seksizam će ostati. Ali ako samo jedan iz toga nauči da si žene ne dopuštaju više baš sve, da mora računati s tim da će biti uhvaćen na djelu i javno osuđen, ako samo jedan glavni urednik ubuduće dva puta razmisli kako će naslovnicu svog sljedećeg izdanja časopisa o 'zdravlju' ilustrirati, ako samo jedan zbog debate o seksizmu nesiguran šef jednom ne izusti što je htio reći kad u hodniku sretne zgodnu praktikanticu - onda je već napravljen dobar iskorak."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić