Demokratija se živi, do nje se ne može preko noći!

„Različitost je prednost, a ne mana, ona nas treba spojiti i obogatiti“, poručili su studenti iz Podgorice, Željka Ćetković i Vladimir Vučković. Pored toga što su polaznici, oni su i predavači na ovogodišnjoj Školi demokratije, gdje predstavljaju dokumentarni film „Evropa u mom gradu“ u produkciji Centra za građansko obrazovanje Crna Gora.

„Obrazovanje je od ključnog značaja, posebno za mlade. Samo kroz demokratizaciju možemo da prevaziđemo razlike i srušimo barijere. Odlično je što se mi iz različitih etničkih zajednica srećemo, razgovaramo i pronalazimo rješenja za iste probleme“, kaže Vučković koji uskoro završava master studije iz političkih nauka.

„I dalje prolazimo kroz proces demokratske tranzicije iako je on formalno završen. Neophodno je da građani dobiju prave informacije, da budu upućeni, osviješteni pojedinci i birači. Moramo još mnogo učiti o demokratskim vrijednostima i principima, samo tako se mogu izbjeći sukobi“, smatra Ćetkovićeva.

Sukobi se mogu spriječiti

Fondacija Friedrich Ebert, Centar za međunarodne odnose Banjaluka i Centar za međunarodne studije Zagreb već tradicionalno organizuju Školu demokratije, koju pohađaju studenti iz Zagreba, Podgorice, Tuzle i Banjaluke.

„Kada smo počeli prije 12 godina s ovim projektom bilo je jako teško. Dešavalo se da mladi ljudi dolaze sa strahom u Banjaluku. Strahovali su za svoju sigurnost. Čim su se zbližili postalo im je jasno koliko toga imaju zajedničkog, slušaju istu muziku, isto se oblače, isto razmišljaju... Danas ovdje imamo aktivne mlade ljude koji su spremni da kritikuju sebe i svoju stranu a ne samo onog drugog. Pomak je očigledan, ali još mnogo posla je pred nama“, kaže koordinatorica Fondacije Friedrich Ebert u Banjaluci Tanja Topić.

Jedan od predavača je profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Siniša Tatalović. Tema kojom se on bavi jeste multietničnost i prevencija etničkih sukoba.

„Pokušao sam studentima objasniti da su sve evropske zemlje složene u etničkom smislu, ne samo naše. Pored većinskog naroda u tim državama žive i pripadnici manjina. Naravno da je moguće spriječiti etničke sukobe“. Tatalović smatra da se razlike koje postoje u Bh. društvu ne smiju zanemariti i prepustiti slučaju. „Ako kroz političke institucije i zakone uskladite interese većine i manjine izbjegli ste sukobe. Ključno je omogućiti prava manjinama da čuvaju svoj identitet“.

Dijalogom do rješenja

Jedan od ciljeva ovakvih susreta jeste da mladi nauče razvijati demokratsku diskusiju i kroz nju braniti svoja stajališta. Studentica politikologije iz Zagreba Ivona Radić kaže da je tokom dosadašnjeg studija imala jako malo prakse. Ovu priliku nije htjela propustiti: „O tome učimo na fakultetu a ovdje vidimo kako konstruktivni razgovor funkcioniše u praksi. Možemo čuti razmišljanja vršnjaka, konfrontirati stavove i doći do nekih zajedničkih zaključaka“.

Ivona je upoznata sa situacijom u BiH, vjeruje da se problemi mogu riješiti iako su brojni. „U Hrvatskoj nemamo entitete pa se opet ne možemo dogovoriti, u BiH je situacija dosta komplikovanija“.

Sa istog fakulteta dolazi i Nani Klepo, kaže da je socijalnu pravdu moguće postići jedino kroz upoznavanje i dijalog. „Drago mi je što smo došli da vidimo kako mladi žive u našem okruženju. Ovakva iskustva nažalost mnogi nemaju. Ne znam kada će mladi s drugih fakulteta imati ovakvu mogućnost“.

Komunikacija je oruđe i oružje za rješavanje kriznih situacija, a ključnu ulogu ima politički govor, kaže Đorđe Tomić iz Centar za međunarodne odnose Banjaluka i asistent na Fakultetu političkih nauka. Ističe kako Bh. političari govore u metaforama koje ništa ne znače.

„Njihove rečenice su visoko simbolične, nema sadržaja koji stoji iza tih apstraktnih riječi. Fraze kao što su 'evropski put' ili 'kucanje na vrata EU', nemaju nikakvo značenje u realnom životu“. Stvarni opipljivi problemi po njegovom mišljenju trebaju biti dio političkog govora, a Tomićev zadatak jeste da na to ukaže polaznicima Škole demokratije.

Dominira etnički identitet

Veliki problem na našim prostorima jeste pitanje identiteta, dominira samo jedan a to je etnički identitet, poručuje psiholog i kolumnista Srđan Puhalo, još jedan od predavača. „Ako život svedemo na etnički identitet strašno smo osiromašeni. Biti 24 sata Bošnjak, Srbin ili Hrvat je naporno i uzaludno. Kada ste s porodicom treba da budete roditelj, u društvu ste prijatelj itd. Činjenica je da se u BiH sve svelo na etnički identitet. To onemogućava da mnoge demokratske vrijednosti dođu do izražaja. Ako i znamo nešto o demokratiji to ne znači da živimo demokratiju“.

Ovogodišnja Škola demokratije se održava od 13. do 16. maja u Banjaluci. Cilj je okupiti mlade ljude s prostora zapadnog Balkana kako bi se dao doprinos razbijanju stereotipa i predrasuda koji su prisutni na ovim prostorima.

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić