Deset godina zatvora za Huseina Mujanovića
7. juli 2020
Obrazlažući presudu, sudsko vijeće Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kojim je predsjedavao sudija Dejan Terzić, navelo je da je utvrđeno da je Husein Mujanović u Hrasnici, u okolini Sarajeva, nezakonito držao 30 srpskih civila u pritvoru u kojem nisu bili obezbijeđeni ni elementarni uslovi za život.
Dokazano je da je Mujanović bio upravnik pritvora od jula do oktobra 1992. godine, naveo je sud, i dodao da je okrivljeni nečovječno postupao prema pritvorenicima, naređivao njihovo prebijanje i da je šest osoba podleglo povredama. Osim toga, naveo je sud, Mujanović je i sam učestvovao u prebijanju pritvorenika, među kojima su bili Savo Pejić i Mirko Vuković, koji su se pojavili kao svjedoci tužbe.
Bez elementarnih uslova za život
Svi svjedoci, navedeno je, rekli su da su im nanesene teške duševne patnje, jer nisu imali ni minimalne uslove za život – spavali su na betonu, u garažama bez prozora, imali su jedan ili dva obroka dnevno, koji su se sastojali od 12-13 kašika tečnosti i jedne kriške hljeba. Tokom boravka u Hrasnici zatvorenici su bili „gladni i žedni“, naveo je sud i svi su, uključujući i žene, izgubili od po 25 do 50 kilograma.
Svaka ćelija dobijala je samo po jedan litar vode dnevno, zatvorenici nisu imali sanitarne prostorije, a nije im bila obezbijeđena ni osnovna zdravstvena zaštita, iako je Mujanović mogao da vidi u kakvom su bili stanju. Sud je naveo i da je okrivljeni bio dužan da obezbijedi osnovne uslove za život i da su, prema izjavama svjedoka, uslovi u zatvoru u Hrasnici bili „vidno popravljeni“ kada je na Mujanovićevo mjesto došao novi upravnik.
Ubistva između 2. i 3. avgusta
Prema optužnici, u noći između 2 i 3. avgusta 1992. godine, Mujanović je naredio da se grupa zatvorenika izvede iz ćelija, odvede u obližnje atomsko sklonište i tamo pretuče. Od posljedica prebijanja tada je preminulo šest ljudi, a sud je u presudi naveo da se i o događajima u toj noći iskazi nekoliko svjedoka „podudaraju i dopunjuju“.
Osvrćući se na tačku optužnice koja se odnosi na tu noć, zamjenik tužioca za ratne zločine Mioljub Vitorović podsjetio je u završnim riječima i na izjavu Mirka Vukovića, koji je posvjedočio da su ga izveli iz ćelije i da su ga toliko pretukli da su pomislili da je preminuo. Tužilac je podsjetio i na svjedočenje Dušana Stanića koji je rekao da je sa njim u istoj prostoriji bio zatvorenik Milutinović koji je ubijen 2. avgusta, kada su ga odveli u atomsko sklonište, a onda u ćeliju vratili mrtvog.
Odbrana
Advokat optuženog, Dušan Ignjatović, u završnim riječima je naglasio da su neki od svjedoka tužbe promijenili iskaze i da su o Huseinu Mujanoviću drugačije govorili od trenutka kada je on bio uhapšen. Na pretresu u februaru naveo je da je Mirko Vuković prije početka postupka rekao da ga je u zatvoru tuklo nekoliko osoba, da tada nije pominjao Mujanovića, ali da je na suđenju izjavio da je optuženi bio među onima koji su mu nanosili tjelesne povrede. Tada je zatražio je da se, osim Vukovića, ponovo saslušaju još dva svjedoka tužbe, Savo Pejić i Dušan Stanić, jer, kako je naveo, postoje neslaganja u iskazima koje su dali u BiH i u onim koje su dali pred sudom u Beogradu, ali je sudsko vijeće to odbilo.
Osvrćući se na tačku optužnice po kojoj se Mujanović tereti za nezakonito pritvaranje civila, Ignjatović je naveo je da je sudu dostavio kopiju rješenja o određivanju pritvora za Savu Pejiću, koje je potpisao Fikret Prevljak, komandant brigade Armije BiH koji je, kako je rekao, tada u Hrasnici bio „sve i sva“.
Rekao je i da je Hrasnica 1992. godine bila mjesto artiljerijske paljbe, tj. obračuna dvije zaraćene strane, da tamo nije bilo ni vode, ni struje ni hrane, pa da je to bilo nemoguće obezbijediti u samom zatvoru. Prema njegovim riječima, optužba indirektno nameće tezu o diskriminaciji, iako je u pritvoru osim srpskih civila, bilo i Bošnjaka i pripadnika jedinica Hrvatskih odbrambenih snaga.
Naveo je da nema dokaza da je Mujanović naredio da se između 2. i 3 avgusta 1992. godine grupa zatvorenika dovede u atomsko sklonište i tamo tuče, kao i da se na osnovu izvoda iz knjige umrlih može zaključiti da njihova smrt nije tada nastupila. Po izricanju presude, Ignjatović je najavio da će u roku od 30 dana uložiti žalbu.
U pritvoru jedan optuženi i jedan osumnjičeni
Husein Mujanović je uhapšen 2018. godine na granici Bosne i Hercegovine i Srbije, a suđenje mu je počelo naredne godine. Od januara je u pritvoru u Srbiji i Nezir Mehmetaj, protiv koga je nedavno podignuta optužnica za zločin u selu Rudice na Kosovu. U martu je u Sloveniji po potjernici Tužilaštva za ratne zločine Srbije zbog događaja u okolini Zagreba 1991. godine, uhapšen B. T, nekadašnji pripadnik Zbora narodne garde. U pritvoru je i Osman Osmanović, kome je suđenje počelo početkom juna, pošto je optužen da je 1992. u logoru u Gornjem Rahiću izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.