„Diplomatske floskule podrivaju proces proširenja“

Nije novost da su neke članice EU načelno skeptične prema proširenju Unije na Balkan, no u posljednje vrijeme im se pridružuju i druge, nezadovoljne reformskim naporima u regionu, kaže za DW Valeska Eš (Valeska Esch) iz Aspenskog instituta Njemačke, trusta mozgova sa sjedištem u Berlinu.

„Jer, posebno takozvane predvodnice procesa proširenja, Srbija i Crna Gora, posljednjih godina su više nazadovale nego napredovale na poljima demokratije i vladavine prava, koja su izuzetno važna za mnoge članice EU. To je doprinijelo skepsi“, dodaje Eš.

-pročitajte još:  Evropska perspektiva naprijed, proširenje stoj

Ona nije uverena da je prijem u zajedničko evropsko tržište alternativa za proširenje EU, posebno jer je i dotle dug put i potrebne su reforme vladavine prava.

„Prije mislim da nam treba proces u kojem se još više diferencira, u kojem se integracija odvija postepeno a zajedničke poruke su jasne i transparentne: zašto se pravi koji napredak, a zašto u nekim slučajevima izostaje. Podrazumijeva se da u tom procesu ne smije biti mjesta za bilateralne konflikte ili pojedinačne unutarpolitičke računice", navodi Eš.

-pročitajte još:  Njemački list: EU ranjiv na zapadnom Balkanu

Beograd i Priština nespremni na kompromise

Ona kaže da zbog nedostataka jasne evropske perspektive nema ni dinamike u pregovorima Beograda i Prištine. Prema sudu Valeske Eš, jedna od kočnica je to što pet država EU nisu priznale Kosovo, te što EU postupa „neutralno" kada je u pitanju status Kosova i ne može da definiše jasan cilj pregovora osim „normalizacije“. „Pri tome su neke članice EU već jasno rekle da Srbija mora da prizna Kosovo ako želi da postane članice EU.“

„Istovremeno u Beogradu i Prištini nedostaje spremnosti da se uđe u kompromise. Ako je za Prištinu pitanje priznanja van svake diskusije, onda mora da pristane na kompromise na drugim poljima, recimo kod Zajednice srpskih opština i kulturnog nasljeđa Srpske pravoslavne crkve“, nastavlja Eš.

„Isto tako bi za Beograd prioritet trebalo da bude pronalaženje najboljih mogućih rješenja za svakodnevicu Srpkinja i Srba na Kosovu, a status kvo to sigurno nije“, dodaje naša sagovornica.

Eš ukazuje da inicijativa Beograda, Skoplja i Tirane nazvana „Otvoreni Balkan" ima veliku manjkavost u odnosu na Zajedničko tržište koje se zagovara Berlinskim procesom. Jer, u ovom drugom poduhvatu učestvuje svih šest zemalja regiona i on se temelji na evropskim standardima.

„Zato je važno da se na samitu u Sloveniji potpiše sporazum o slobodi putovanja, zajedničkom viznom prostoru i priznanju diploma, kao i da se to brzo sprovede kako bi se dalje išlo ka zajedničkom tržištu“, dodaje Eš.

-pročitajte još:  „Krajnje je vrijeme za dogovor Kosova i Srbije“

Jasne poruke umjesto diplomatskih

Sumirajući bilans političkog djelovanja kancelarke Angele Merkel u regionu, Valeska Eš kaže da njeni napori nisu doveli do znatnog pomaka na Zapadnom Balkanu u političkom smislu. I Berlinski proces, koji je Merkel pokrenula, kao i druge inicijative „ispašta jer se na samitima opetovano potpisuju pisma o namjerama, a onda jedva preduzimaju neki koraci da se potpisano sprovede“.

Na pitanje DW da li dijeli kritike na račun Angele Merkel da podržava autokrate u regionu, Eš kaže da lideri članica EU moraju da sarađuju sa zvaničnicima zemalja Zapadnog Balkana.

„Ali to ne isključuje jasne riječi. Voljela bih da iduća njemačka Vlada ima više svijesti o tome da su jasne i iskrene poruke važne. Priželjkivala sam to i od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen tokom njene turneje po Zapadnom Balkanu."

-pročitajte još:  Balkanska turneja Ursule fon der Lajen

„Diplomatske formulacije, koje ne odražavaju političku realnost u dovoljnoj mjeri, ne doprinose povjerenju u društvima i u konačnici podrivaju proces proširenja", zaključuje Eš.

aš/nr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu