1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Diplomatski napori rješavanja krize u Ukrajini

Reinhard Kleber / M. Martinović (afp, dpa, rtr)2. juli 2014

Nakon ponovnih žešćih sukoba u Ukrajini, Njemačka želi spriječiti eskalaciju. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je pokrenuo diplomatsku inicijativu.

https://p.dw.com/p/1CUHI
Frank-Walter Steinmeier
Steinmeier se nada da će se u Berlinu doći do dogovora o rješavanju krize u UkrajiniFoto: picture-alliance/dpa

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine ove srijede poslijepodne na sastanku u Berlinu razgovaraju o sukobu u Ukrajini. Potvrdilo je to njemačko ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu. Prema jednom izvješću lista "Süddeutsche Zeitung" je tema toga sastanka dogovor o mjerama radi postizanja primirja na istoku Ukrajine.

Navodi se kako je temelj za sastanak njemačkog šefa diplomacije i njegovih kolega Laurenta Fabiusa iz Francuske, Sergeja Lavrova iz Rusije i Pavla Klimkina iz Ukrajine jedan dokument, o kojemu je velikim dijelom pao dogovor već u ponedjeljak navečer. Steinmeier je naveo kako je međunarodni dogovor o smirivanju krize u Ukrajini propao "za dlaku".

Moskva pozdravlja inicijativu

Iz ministarstva vanjskih poslova u Moskvi je priopćeno da Lavrov podržava najnoviji prijedlog Steinmeiera. Obojica su, kako se navodi, pozvali na okončanje krvoprolića. Rusija je pokazala spremnost za novim razgovorima, u kojim bi sudjelovali i predstavnici OSCE-a. Njemačka kancelarka Angela Merkel je proteklih dana održala više telefonskih konferencija sa šefovima tih triju zemalja.

Sergej Lavrov
Lavrov pozvao na okončanje krvoprolićaFoto: Reuters

Kako dalje piše "Süddeutsche Zeitung", Steinmeier je u utorak navečer telefonirao s Lavrovim, Klimkinim i Fabiusom kako bi "opipao" spremnost ruske i ukrajinske strane na kompromis. Na sastanku ove srijede u Berlinu bi trebalo biti riječi prije svega o osiguravanju granica kako bi se spriječio dolazak dodatnih separatističkih boraca i oružja iz Rusije. Osim toga, trebalo bi se raspravljati i o sigurnosnim garancijama za promatrače OSCE-a i taoce, koje se još drži zarobljenima.

Ofenziva protiv separatista

U ponedjeljak navečer je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, ne obazirući se na zahtjeve Europljana i Rusa, okončao desetodnevno primirje. Ukrajinska vojska je odmah zatim započela veliku ofenzivu protiv proruskih separatista na istoku zemlje. Pritom im je, prema navodima iz Kijeva, u utorak pošlo za rukom da ponovno osvoje jedan granični prijelaz prema Rusiji. Separatisti su odbacili takav prikaz događaja. Proruski separatisti u Lugansku navode da je došlo do rušenja dva ukrajinska vojna zrakoplova. Službene potvrde za te navode, međutim, nema.

Ukrajinski vojnik
Okončanjem prijekida vatre ukrajinska vojska provela veliku ofenzivuFoto: picture-alliance/AP Photo

Rusija je pozvala Sjedinjene Američke Države da iskoriste svoj utjecaj na vodstvo u Kijevu kako bi došlo do okončanja krvoprolića. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je u jednom telefonskom razgovoru pozvao svoga američkog kolegu Johna Kerryja da ukrajinku vladu uvjeri u to da je njihov kurs "štetan", navodi se u jednom priopćenju iz Moskve. Prema tim navodima je ruski diplomat upozorio na nepredvidive posljedice "protuterorističke operacije".

Putin: Porošenko preuzeo odgovornost za krvoproliće

Rusija je kritizirala okončanje primirja. Iz Moskve je navedeno da je to korak unazad u naporima za postizanjem mira u toj susjednoj zemlji pogođenoj krizom. "Predsjednik Porošenko je nažalost odlučio da se ponovno pokrene vojno djelovanje", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin i dodao da je ukrajinski šef države prvi put time izravno preuzeo odgovornost za krvoproliće. Putin je, osim toga, ponovno istaknuo da će ruska vlada štititi i Ruse, koji žive izvan Rusije.

Vladimir Putin
Putin: štitimo Ruse izvan RusijeFoto: Reuters

Za to vrijeme Europska unija priprema nove sankcije protiv Rusije - ali ne iscrpne gospodarske sankcije. Jer, protiv tog trgovačkog partnera se zasad ne bi trebale izreći sankcije, koje bi mogle imati velike posljedice. O tome su se, prema navodima diplomata, u Bruxellesu dogovorili veleposlanici 28 zemalja članica EU-a.