Diskriminacije na poslu nema – na papiru

Prema podacima Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti, za nekoliko mjeseci stiglo je svega nekoliko prijava koje se odnose na diskriminaciju prilikom zapošavljanja. Građani se najčešće žale da su diskriminisani pri traženju ili zadržavanju posla jer pripadaju manjinskoj nacionalnoj zajednici ili nisu članovi „odgovarajuće“ političke stranke. U tim slučajevima povjerenik može izreći mjeru javne opomene, ali slučaj može da završi i pred sudom. Ako se zna u kakvom je stanju srpsko pravosuđe i da procesi predugo traju, ugroženi građani praktično su bespomoćni. Poslodavci takvo kršenje nečijih prava nikada neće priznati, a građanin to jednostavno vrlo teško može dokazati.

Romi na sunce - ostali u hladovinu

Diskriminacija po nacionalnoj osnovi prilikom traženja posla je česta u Srbiji i u većini slučajeva se odnosi na Rome. Osman Balić, koordinator Lige za dekadu Roma, kaže da se za to ne može optuživati samo privatni sektor, jer se diskriminacija Roma vidi kao neko normalno stanje na državnom nivou. Balić ističe da o tome svjedoči i mali broj Roma u državnoj upravi.

„Nema diskriminacije kada se radi na deponiji, kada se kopaju kanali za kanalizacione cijevi i telefonske i optičke kablove. Tu nema diskriminacije i tu su Romi dobrodošli kao jeftina radna snaga. Kada se beru višnje na +40 stepeni, kada se bere kukuruz na +40, tu takođe nema diskriminacije. Imate diskriminaciju, zapravo, da se malo našalim, tamo gde je hladovina. A hladovina je u državnoj upravi i lokalnim samoupravama i tamo gdje se malo radi, a fino živi“, kaže Balić.

Trudnoća - preporuka za otkaz?

Diskriminacija žena je takođe prisutan problem. Nesporazumi uglavnom nastaju oko prava žene na rađanje, jer trudnoća često dovodi do otkaza na poslu. Zabilježeni su i slučajevi da se tražilo potpisivanje papira kojim se žena obavezuje da neće ostati u drugom stanju u određenom vremenskom periodu. Iako predstavnici države tvrde da prema Zakonu o radu nije moguće otpustiti trudnu ženu, Olga Kićanović, savjetnica u Republičkoj agenciji za mirno rješavanje radnih sporova tvrdi drugačije. Ona navodi i konkretan primjer iz Agencije za privatizaciju, gdje su trudnice proglašene tehnološkim viškom:

„Svojom odlukom od februara ove godine, Agencija za privatizaciju je viškom proglasila 11 trudnica i porodilja, od ukupno 85 osoba. I čudna bi bila koincidencija, znate, da su baš te osobe najviđenije da dobiju otkaze“, kaže Olga Kićanović.

Žene rijetko traže pomoć

Žena je zbog planiranja porodice u startu diskriminisana, jer se gleda sa podozrenjem već na prvom koraku.Ta diskriminacija je otvorena, ali i pored toga žene se rijetko obraćaju za pomoć.

Kako za kaže Vesna Stanojević, koordinatorka Savjetovališta protiv nasilja u porodici, žene jednostavno ne vjeruju da im bilo ko može pomoći, jer čak i kada dobiju sudski spor ta odluka se ne može realizovati.

„Ja ću vam dati primjer jedne mlade žene, koja je radila u okviru jednog ministarstva pri opštini. Ona je ostvarila svoja prava putem suda i oni su je poslali 200 kilometara daleko da radi, iako ima četvoro djece. Znači, ta vrsta manipulacije, koju poslodavac može da izvrši nad pojedincem, kod nas je prosto bezgranična. A, naravno, uglavnom se te manipulacije i te zloupotrebe vrše kad su u pitanju žene“, kaže Vesna Stanojević.

Problemi pri traženju posla nastaju i zbog nečijih godina. Poslodavci nerado zapošljavaju ljude preko 40 godina, pa čak i mlađe. U pokušaju da pospješi zapošljavanja starijih lica, koji imaju preko 45 godina, država je uvela sistem subvencija za poslodavce koji se odluče da takva lica zaposle. Subvencije takođe postoje i za zapošljavanje invalida. Međutim, problem je što u srpskoj privredi jednostavno ima premalo slobodnih radnih mjesta i stoga je teško procijeniti efekte tih mjera.

Otkriješ malverzacije - ostaneš bez posla

Advokat Katarina Jozić iz YUCOM-a kaže da se bilježe i slučajevi neke vrste političke odmazde.

Riječ je o radnicima koji su otkrili neke malverzacije svojih šefova, zbog toga dobili otkaz, i nakon toga se suočili sa činjenicom da su im sva vrata za posao zatvorena kod drugih poslodavaca.

Specifična vrsta diskriminacije se ostvaruju i putem ugovora za posao na određeno vrijeme, upozorava Katarina Jozić. Ta vrsta ugovora daje mnogo veća prava poslodavcima i mnogo manja prava zaposlenima u slučaju sporova.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: A. Slanjankić