“Diyanet holding”- država u državi
25. septembar 2019
Bomonti je bila prva profesionalna pivara u Osmanskom carstvu. Nalazi se u istanbulskoj općini Sisli, u centru metropole na Bosforu. Sada je ova historijska građevina predata kancelariji okružnog muftije. Uskoro bi trebala biti srušena, kako bi se na toj lokaciji izgradile džamija i stambena zgrada. No, prisutan je veliki otpor protiv ovog građevinskog projekta.
„Pivara Bomonti ima historijski značaj. Novi građevinski projekat, koji uništava šarm našeg kvarta i dodatno podstiče građevinski bum, nije dobar za nas", izjavio je načelnik Općine Sisli Muammer Keskin za Deutsche Welle. Čak je i predsjednik Turske komore inženjera i arhitekata Akif Burak Atlar protivnik novih zdanja. "Pivara Bomonti godinama je zapostavljena. Ne treba razgovarati o rušenju, već o njenoj obnovi."
"Diyanet Holding”: Koliko je bogata ova institucija?
Sporne zgrade na mjestu historijske pivare samo su jedan primjer rastuće poslovnosti najveće turske vjerske institucije. Državna služba Diyanet, koja zapošljava više od 107.000 ljudi, vodi stotine sličnih projekata u zemlji i inozemstvu. Kritičari upozoravaju da se ova vjerska instiucija uskoro više neće moći razlikovati od ogromnog holdinga - već je sarkastično nazivaju „Diyanet Holdingom".
Prema podacima sa web stranice ove ustanove, njen budžet je ekvivalentan 825 miliona eura - sumi koja uveliko prelazi budžet većine ministarstava. Turski zavod za statistiku TÜIK polazi od još većeg iznosa: Budžet za 2019. godinu bio bi više nego dvostruk, naime otprilike 1,7 milijardi eura. Uz to, ona posjeduje brojne nekretnine, kaže prvi čovjek TÜIK-a Ali Erbas.
Još većom cifrom barata pisac Ömer Saglam. Diyanet, prema njegovim istraživanjima, zarađuje velike novčane svote samo kroz organizaciju hodočašća na Hadž i Umru, kao i organizacijom klanja kurbana (prinošenja žrtava, najčešće ovaca, tokom praznika Kurban bajrama), te određenim prikrivenim ulaganjima. Primjerice, Diyanet je uključen u posao klanja oko 450.000 kurbana širom svijeta. Građani doniraju novac toj instituciji kako bi ona u njihovo ime mogla zaklati životinje i meso podijeliti siromašnim ljudima. Samo kroz to bi trebali zaraditi 52,4 miliona eura, kaže Saglam. "Tu bi se moralo raditi o mnogo više novca nego što je navedeno. Nažalost, tokom istraživanja sam utvrdilo da se troškovi i prihodi ne evidentiraju pravilno. Diyanet je u velikoj mjeri nekontroliran."
Neprozirne strukture Diyaneta
Organizacija Diyaneta je višeslojna i neprozirna. Ova institucija djeluje u 145 zemalja kroz svoje obrazovne, kulturne i dobrotvorne aktivnosti. Posebno njena fondacija Türkiye Diyanet Vakfi upravlja brojnim poslovima. Osnovana je 1975. godine kao mala dobrotvorna organizacija da bi do danas narasla do fondacije sa oko 1.000 filijala širom Turske. Njeno poslovanje je posebno profitabilno, jer je još 1977. godine oslobođena svih vrsta poreza. Uz to, ona je preko svoje podružnice Komas A.S. prisutna u građevinskoj branši. Ova kompanija je od 1983. izgradila stotine domova za smještaj vjerskih službenika, učenika i studenata, škola džamija, bolnica i hotela.
„Kao država u državi"
"Diyanet danas nastupa kao gigantski holding - ili još gore, kao država u državi. Ona se pak ne bi trebala pojavljivati kao ekonomska sila", kaže teolog Cemil Kilic. On zahtijeva da se vjerske institucije ponovo vrate svojoj temeljnoj misiji. "Diyanet je osnovan kako bi približio javnosti istinu i islamsku religiji, kako bi posredovao razumijevanje pravde i vrlina." Ali sada Diyanet nije ništa više od klike koja se uzdigla iznad naroda. "Ta institucija je u početku osnovana da služi siromašnima, a ne samo sopstvenom bogaćenju. To je u suprotnosti s logikom islama", kaže Kilic.