Dobrovoljna predaja Branka Grujića, osumnjičenog za ratne zločine

Do predaje Grujića došlo je neposredno pred posjetu Beogradu glavne tužiteljke haškog suda, Karle del Ponte, tako da analitičari i ovaj događaj svrstavaju u poteze srbijanske vlade koji bi trebalo da stvore utisak da je saradnja sa haškim sudom u punom jeku. Da čak nadilazi uobičajene obaveze, jer se njoj predaju i lica osumnjičena za ratne zločine i iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz srpskog entiteta.

U pritvoru se, pored Grujića, sada nalazi još šest lica od deset osumnjičenih za ratne zločine u Zvorniku. Svima njima biće suđeno u Beogradu, jer predmet pod nazivom: «Z-92» prošle godine haški sud ustupio je Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije. U ovom slučaju radi se o ubistvu najmanje petnaest civila u Domu kulture u Čelopeku i deportaciji 1.822 civila, odnosno Bošnjaka, iz sela Kozluk u Mađarsku, u maju 1992. godine.

O zločinima u Zvorniku javnost u Srbiji bila je dobrim dijelom obavještena relativno brzo. Čak je tadašnji episkop zahumsko-hercegovački Atanasije rekao da će se zbog toga teško sprati ljaga, ali sve se na tome završilo. Možda i nije toliki problem suđenje za ratne zločine pred domaćim sudom koliko je problematičan odnos najvećeg dijela javnosti ne samo prema zločinima počinjenim u ratnim godinama nego i kasnije. Na to je najrečitije ukazao šef diplomatije Državne zajednice, Vuk Drašković, na Skupštini njegove stranke:

«Nažalost, taj i takav glas duhovne i moralne savesti kao da je zamukao ili je promukao u današnjoj Srbiji. U beogradskim sudnicama serijske ubice ponašaju se kao tužioci . Za većinu medija oni su i tužioci i sudije, a ubijeni i njihove porodice su meta prezira i krivci. Optuženim za ratne zločine priređuju se državne počasti uz otpremnine i skupocene poklone».

Pitanje odgovornosti u širem smislu predstavnici vlasti postavlaju uglavnom kada u Srbiju dolazi Karla del Ponte ili neko drugi ko se bavi ratnim zločinima. Zbog toga se i predaja Grujića svrstava u iznuđene poteze, a ne jasno iskazanu želju i volju srbijanskih vlasti da ispune sve svoje obaveze prema međunarodnim institucijama u koje spada i haški sud. Predstavnici vloasti i danas najviše kukaju, na primjer, zbog toga što glavnu tužiteljku još uvijek nisu uspjeli da ubijede da bivši komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić, nije u Srbiji. Predaju ratnog komanadnta Zvornika iskoristiće kao povod, kako samo saznali, da ponove gošći iz Haga da Mladić nije ni jednoj adresi koju je ona do sada pominjala.