Dodik ne očekuje ništa od nastavka Butmirskih razgovora u srijedu

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik izjavio je u utorak (20.10.) nakon razgovora u Butmiru da za njega paket koji su ponudili predstavnici međunarodne zajednice nije bio dobar ni kao osnova za razgovore. On je naveo da se razgovaralo o principima a ne o detaljima ustavne reforme. Kao primjer suprotstavljenih stavova, Dodik je naveo da je za njega neprihvatljivo formiranje vrhovnog suda BiH, kao što bi za predsjednika SDA Sulejmana Tihića bilo neprihvatljivo ustavom garantovano pravo na otcjepljenje. U sutrašnjem nastavku razgovora Dodik "ne očekuje čuda".

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sujeman Tihić izjavio je danas nakon razgovora u Butmiru da su za njega rješenja koja su ponudili Evropska unija i SAD uvjetno prihvatljiva. Ova rješenja znače poboljšanje u odnosu na postojeće stanje, ali nisu dovoljna, smatra Tihić. Po njegovom riječima, to ne rješava problem efikasnijeg rada institucija BiH. "Smatramo da je neophodno riješiti pitanje deblokade rada institucija, prvenstveno u vezi s entitetskim vetom, te ovlasti OHR-a riješiti na ustavan način i prenijeti na institucije BiH", rekao je on. Tihić je naglasio da on nije čovjek koji priziva sukobe, ali se boji da ako ovaj proces ne da rezultate to može biti podsticaj snagama koje zagovaraju podjele.

Oštećena demokratska BiH

Šef Stranke za BiH Haris Silajdžić je izjavio: "Ni minimum nije ispoštovan, demokratska BiH je oštećena i mi to ne možemo prihvatiti" Potpredsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović kazao je da su današnji razgovori stranačkih lidera s visokim predstavnicima međunarodne zajednice pokazali da je ponuđeni dokument bio preambiciozan i neprihvatljiv skoro za sve učesnike razgovora. Kazao je da je PDP predlagao da se na ovim razgovorima riješe tehnička pitanja, kao što su državna imovina i uvjeti za liberizaciju viznog režima i evropske integracije, a da se ustavna reforma ostavi za kasnije, ponovo naglasivši da između stranaka postoje velike razlike. Borenović je rekao da ostaje da se vidi kakve će sutra preporuke dati međunarodna zajednica.

Šta predviđa Butmirski dokumenat

Prema “butmirskom dokumentu”, broj članova Predstavničkog doma Parlamenta BiH bit će povećan sa 42 na 87, dok bi Dom naroda, umjesto dosadašnjih 15 trebalo da ima 21 delegata. Delegate u Domu naroda birat će Predstavnički dom iz reda svojih članova, a izabrani delegati zadržat će svoje članstvo i u Predstavničkom domu. Zakonodavna vlast bila bi povjerena Predstavničkom domu.

Ekspert za ustavno pravo dr. Kasim Trnka pozitivnim ocjenjuje jačanje pozicije Predstavničkog doma te povećanje broja poslanika. "U slučaju drugačije distribucije političkih konfiguracija, teže bi se mogla postići blokada putem entitetskog glasanjam, a do izražaja bi došao i politički pluralizam", kaže Trnka.

Dr. Kasim Trnka ukazuje na najveći nedostatak ponuđenog dokumenta: "Ključni problem ustavnog uređenja BiH je dominacija entiteta nad državom BiH, a uopće se ne dovodi u pitanje, čak se i ne relativizira entitetsko glasanje."

Predsjednik BiH umjesto predsjedavajućeg Predsjedništva

Butmirskim dokumentom je predviđeno da BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji neće biti birani na direktnim izborima, već u Parlamentu BiH, a odluke će donositi konsenzusom.

Izvršna vlast bi trebalo da bude povjerena Vijeću ministara, koje bi činili ministri i predsjednik, odnosno premijer. Shodno butmirskom dokumentu, u okviru Vijeća ministara trebalo bi da budu i ministarstvo poljoprivrede, ministarstvo nauke i tehnologije te ministarstvo za pitanje okoliša.

Liderima BiH bit će ponuđene i dvije deklaracije koje se odnose na državnu, odnosno vojnu imovinu, a rješenje ovih pitanja ključni je uslov za transformaciju OHR-a.

Deklaracijom o državnoj imovini je predviđeno da se imovina obuhvaćena sporazumom između vlada u BiH precizno utvrdi putem popisa državne imovine kojeg je u avgustu 2009. pokrenuo OHR. Vlasništvo nad imovinom prvobitno će biti upisano na državu, a potom, shodno sporazumu između vlada, na druge nositelje prava vlasništva.

Ključ za transformaciju OHR-a

U članu 2 Deklaracije o državnoj imovini, navodi se da će sva državna imovina koju trenutno koriste država, entiteti i ditstrikt za vršenje funkcija javne vlasti biti raspoređena na korištenje sadašnjem vlasniku i uknjižena na tog korisnika.

Dr. Kasim Trnka: "Ako su ove deklaracije na tragu onoga što proizilazi iz prudskog procesa, to imovinski dalje jača poziciju entiteta, tako da mislim da je to značajan korak unazad u odnosu na ono što je bilo dogovoreno u aprilskom paketu ustavnih promjena."

Prema butmirskom dokumentu, u Ustav bi bile uvedene i institucije koje trenutno postoje na državnom nivou, Sud, Tužiteljstvo te Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće. Precizirano je i postojanje Državne agencija za istrage i zaštitu, dok pitanje Vrhovnog suda nije tretirano ovim dokumentom.

Za Butmirski dokument lider SNSD-a Milorad Dodik, koji ga je prvi odbacio, tvrdi kako je riječ o dramatičnoj promjeni Dejtona. SDA i Stranka za BiH imaju gotovo identičan stav u vezi sa entitetskim glasanjem i traže da to pitanje bude tretirano butmirskim dokumentom. Za HDZ 1990 u dokumentu ima pozitivnih stvari, iako nisu u potpunosti zadovoljni. SDP smatra da je document nedovoljan i neprecizan, ali da može poslužiti kao dobra osnova za nastavak razgovora.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Jasmina Rose