1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dolazi zima, Afganistanu prijeti velika glad

Shabnam von Hein
17. novembar 2021

UN oglašavaju uzbunu s obzirom na katastrofalnu situaciju sa snabdijevanjem u Avganistanu. Rast cijena i sve veće siromaštvo pogoršavaju situaciju. Talibani navodno imaju program za hitnu pomoć i izlazak iz krize. 

https://p.dw.com/p/434AM
[No title]
Foto: HOSHANG HASHIMI/AFP

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu (WFP) Ujedinjenih nacija upozoravaju na sve veći broj gladnih u Avganistanu. Kako se procjenjuje, trenutno svakog dana 18,8 miliona ljudi pati od gladi, izjavio je u četvrtak Ričard Trenčard, predstavnik FAO u Kabulu.

Do kraja godine tim problemom bi moglo da bude pogođeno 22,8 miliona od 39 miliona stanovnika Avganistana, među kojima je preko tri miliona djece mlađe od pet godina. Pomoć im je hitno potrebna: hrana, voda, medicinska njega i pristojan smještaj tokom zime.

Bez novca za hranu

Izvršni direktor WFP, Dejvid Bisli, pre nekoliko dana naveo je skok cena goriva, hrane i đubriva kao deo razloga za humanitarnu krizu. Istovremeno se povećava siromaštvo.

„U Avganistanu trenutno rijetko ko ima novca“, kaže za DW Hamidulah Kadem, šef Industrijske komore provincije Herat. „Samo u industrijskom području Herata je 70 odsto firmi bankrotiralo. Nema potražnje. Kupovna moć je drastično oslabila. Zaposleni u javnom sektoru jedva da još primaju platu.“

Manje firme poput proizvođača svile i ciglana nemaju šanse za opstanak. Broj nezaposlenih se iz dana u dan povećava, a samim tim i broj onih koji sebi više ne mogu da priušte hljeb.

„Mnogi poznanici i prijatelji prodaju nameštaj i kuhinjske aparate, frižidere na primjer, kako bi mogli da kupe nešto za jelo“, kaže aktivistkinja koja ne želi da joj se spominje ime. „Odlazi svako ko može da napusti zemlju.“ 

Afghanistan Kabul | hungriges Kind
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu (WFP) Ujedinjenih nacija upozoravaju na sve veći broj gladnih u AvganistanuFoto: Bilal Guler/AA/picture alliance

Ko ima novac, taj je u opasnosti

Sve više je izvještaja o kidnapovanju ljudi, na meti su biznismeni i investitori. U razgovoru za DW, kabulski ekonomski stručnjak Kandžan Alokazaj kaže da je u poslednja dva mjeseca, u raznim dijelovima zemlje, kidnapovano više od četrdeset ljudi, od koji su neki i ubijeni.

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), avganistanska ekonomija će ove godine oslabiti za 30 odsto. Bruto domaći proizvod je 2020. godine iznosio oko 20 milijardi američkih dolara.

Prema podacima Svjetske banke, donacije iz inostranstva činile su skoro 43 odsto tog iznosa. Prije nego što su talibani preuzeli vlast, tri četvrtine javne potrošnje bilo je od tih donacija. Taj tok novca prekinut je nakon što su talibani došli na vlast. Pored toga, većina deviznih rezervi Avganistana je zamrznuta u inostranstvu.

Međunarodna zajednica obećala je milijardu dolara humanitarne pomoći za Avganistan. Donatori nastoje da pomoć preko organizacija koje su na licu mjesta stigne do onih kojima je potrebna.

Tako će recimo od 600 miliona evra humanitarne pomoći koju je obećala Njemačka, 90 miliona ići preko Svjetskog programa za hranu (WFP). Međutim, iz te organizacije ističu da su njihovi trenutni resursi „kap u moru“, kako bi se u Avganistanu stabilizovalo snabdijevanje hranom. Za to bi trebalo i do 220 miliona dolara – mjesečno. 

Afghanistan | World Food Program in Kabul
Međunarodna zajednica obećala je milijardu dolara humanitarne pomoći za AvganistanFoto: Bram Janssen/AP Photo/picture alliance

Talibani „imaju plan“

„Da bismo se izborili sa problemima, potreban nam je pristup zamrznutim sredstvima u inostranstvu, kao i mogućnost učestvovanja u međunarodnim plaćanjima", objašnjava u intervjuu za DW Mohamad Jonis Mohmand, predsjednik Avganistanske privredne i investicione komore.

On smatra da bi talibani željeli da spriječe kolaps ekonomije i ublaže patnje naroda. Zato su planirali hitan program za smanjenje broja nezaposlenih i gladi u zemlji.

Portparol vlade, Sabiulah Mudžahid, najavio je da bi hiljade nezaposlenih trebalo da učestvuju u mjerama zapošljavanja i da zauzvrat dobiju pšenicu.

Učesnici bi recimo tokom zime trebalo da iskopaju vodene kanale i spremnike, kako bi se ublažile buduće suše. Nejasno je, međutim, odakle talibanima pšenica. Prethodna vlada, koja je u avgustu pobjegla iz zemlje, u julu je saopštila da je zbog suše trećina godišnjih potreba pšenice morala biti uvezena iz inostranstva.

Uzgoj pšenice i dalje nije naročito privlačan u zemlji, s obzirom na još uvijek unosan uzgoj maka za proizvodnju opijuma.

U protekle četiri godine, Kancelarija UN za borbu protiv kriminala i narkotika (UNODC) tri puta je zabilježila nove rekordne količine u proizvodnji opijuma u Avganistanu. I tokom protekle pandemijske godine uzgoj maka je povećan za 37 odsto.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu