1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Država, mediji, policija“ u BiH

4. mart 2010

Pod ovim nazivom održana je javna debata u sarajevskom Mediacentru. Upadi policije u medije i privođenje novinara, stvarnost su bh. medijske scene. U izbornoj godini se postavlja pitanje: Da li država kontroliše medije?

https://p.dw.com/p/MJQA
Novinari ne ovako! Plakat udruženja BH novinari.
Novinari ne ovako! Plakat udruženja BH novinari.Foto: Ljiljana Pirolic

Nedavni policijski upad u prostorije BN televizije i sporadično privođenje novinara na informativne razgovore, ponovo su pokrenuli temu o državnoj kontroli medija u BiH, najavljujući žestoku izbornu godinu. Na javnoj debati u Mediacentru, učestvovali su Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica „Oslobođenja“, pravnica Nada Dalipagić, i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Nerzuk Ćurak. Bilo je mnogo pitanja na koja su traženi odgovori, ali najvažnija među njima su bila: Da li državne vlasti kontrolišu medije? Da li se to postiže uticanjem na izbor direktora, urednika, ili davanjem državne pomoći medijima u krizi te zbog čega izostaje reakcija javnosti? Da li mediji u BiH imaju snage da se odupru političkim pritiscima i šta mogu očekivati u ovoj izbornoj godini?

Mediacentar Sarajevo
Mediacentar SarajevoFoto: Ljiljana Pirolic

Djeda Mraz, konačno, preselio na ahiret

„Prema mediju koji je, dakle, privatni i koji funkcionira svaki dan, država ima specifičan odnos kad je riječ o obavezama. Znači, od nas traže ono što se zove porez, ono što su nadoknade i državu dalje, više ništa ne zanima, bar kad je o 'Oslobođenju' riječ“, rekla je Vildana Selimbegović, urednica ovoga dnevnog lista, i naglasila da tačno zna sa kojim se problemima susreću njeni novinari, kada krenu da izvještavaju sa nekog događaja.

Vildana Selimbegović
Vildana SelimbegovićFoto: Ljiljana Pirolic

„Ako smatramo državnim odnosom, to što Gordana Katana proživljava svakodnevno, izvještavajući iz Banjaluke, onda bih ja trebala da se žalim na ponašanje vrha SNSD-a, koji obično na konferencijama za štampu kaže: 'A, vi federalni mediji, vi iz Sarajeva pišete tako i tako...' Oni koji u Sarajevu, opet, predstavljaju državu, zamjeraju nam i na tome što pišemo o opoziciji i u RS-u i ovdje“, naglasila je Selimbegovićeva i detektirajući problem, dodala kako bi sa onima koji personificiraju državu, trebalo razgovarati više o medijima, a manje o državi o „kojoj brinu političari, koji u ovoj predizbornoj godini žele da se domognu vlasti, a onda će pokazati svoj odnos prema medijima“.

Selimbegovićeva je govorila i o zanimljivoj situaciji u „Oslobođenju“, kada su u jednom od posljednjih brojeva objavili fotografiju 'smrtovnice' Djeda Mraza, koja je ovih dana osvanula na dvadesetak ulaza u sarajevskom, stambenom naselju Alipašino Polje. Na primjedbu moderatora tribine Bore Kontića da se ipak radi o nečemu što je bilo aktuelno prije skoro tri mjeseca, Vildana Selimbegović je podsjetila da „kod nas problemi obično traju i po šest mjeseci“.

Smrtovnica za Djeda Mraza, objavljena u Oslobođenju i polijepljena po zgradama u sarajevskom naselju Alipašino polje
Smrtovnica za Djeda Mraza, objavljena u Oslobođenju i polijepljena po zgradama u sarajevskom naselju Alipašino poljeFoto: Ljiljana Pirolic

„Pokušali smo da u policiji dobijemo informaciju o tome da li je to neko prijavio, da li se radi o izrazu demokratske volje nekolicine građana ili neke udruge, i nismo uspjeli. Ja govorim, dakle, o jednoj vrsti neorganiziranosti, uopšte. Treba nam javnost, ali je ona, izgleda, podijeljena!“ rekla je urednica „Oslobođenja“.

Iza tekstova pojedinih novinara stoje obavještajne službe

Nerzuk Ćurak
Nerzuk ĆurakFoto: Ljiljana Pirolic

„Ja mislim da mi u jednom institucionalnom smislu i nemamo izgrađenu državu, tako da je to odsustvo države, vrlo važno za funkcioniranje medija“, rekao je na početku svog izlaganja Nerzuk Ćurak, univerzitetski profesor, i dodao da mu je sam naslov debate „Država, mediji, policija“, dvostruko nezgrapan. „Prvo, zvuči kao da ne živimo u demokratskom, nego u nekom totalitarnom sustavu, a drugo, pomišljam da je, dajući ovaj naslov, organizator možda, namjerno to učinio, kako bi pokazao da mi zapravo, živimo u jednoj iluziji od demokratije, u jednom zatvorenom društvu“, rekao je profesor Ćurak.

On je naglasio kako su u takvom društvu odnosi između države, politike i instrumenata prisile, kao što je policija na primjer, itekako važni za općenitu medijsku i političku kulturu. „Općenito se onda, umjesto informacije, plasira nešto što je dezinformacija. U nekim medijima, naravno nije riječ o 'Oslobođenju'; vi tačno možete kroz pisanje pojedinih novinara vidjeti da je riječ o tekstovima iza kojih stoje obavještajne službe“, rekao je Nerzuk Ćurak i dodao da mediji moraju izvršiti pritisak na državu da se Zakon o slobodi pristupa informacijama ponovo aktuelizira.

Nerzuk Ćurak i Vildana Selimbegović
Nerzuk Ćurak i Vildana SelimbegovićFoto: Ljiljana Pirolic

Crno nam se piše kad je novinarstvo u pitanju

Pravnica Nada Dalipagić govorila je o primjerima iz advokatske prakse, zapravo slučajevima koji su završili na sudu. Riječ je o masovnoj pojavi krivičnih prijava za klevetu protiv novinara. Učesnici debate dotakli su se i novinarskog Kodeksa i uopšte nivoa profesionalizma u bh. novinarstvu. Bilo je i vrlo konkretnih priznanja da su neki ljudi, jednostavno zalutali u novinarstvo. „Sa državom koja ne zna ni šta bi sa samom sobom, ja mislim da je budućnost novinarstva u BiH, prilično crna“, zaključio je Nerzuk Ćurak.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. ur.: Marina Martinović