Drastična odluka Slovenije

Neur Zuercher Zeitung piše da je hrvatski premijer Ivo Sanader, nakon razgovora sa liderima parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj, izrazio nadu da će se približavanje Hrvatske EU odvijati prema planu koji je utvrđen. On je istodobno apelirao na svoje sunarodnjake da sačuvaju hladnu glavu.

Ovom apelu je, podsjeća list, prethodila najava slovenačkog premijera Boruta Pahora da će Ljubljana blokirati 11 poglavlja pregovora između Zagreba i Brisela.

„Pahor je ovim postupkom dolio ulje na vatru u opterećene odnose između bivših jugoslovenskih republika kojima zajednička granica stalno nudi povod za svađe. Slovenački premijer je hrvatskom pregovaračkom timu, koji boravi danas (19.12.) u Briselu, najavio otvaranje samo jednog jedinog poglavlja i zatvaranje tri. Hrvatska na svom putu ka EU mora savladati 35 poglavlja. Plan Zagreba predviđa okončanje pet poglavlja i otvaranje deset novih, a prema tom planu okončanje pregovora predviđeno je za kraj naredne godine.“

Dogovor koji nikada nije proveden

List podsjeća da Slovenija svoj postupak obrazlaže time što su u okviru dokumentacije Hrvatske priložene i geografske karte koje prejudiciraju neriješeno pitanje granice između dvije zemlje. „Najspornije pitanje je tok granice u Piranskom zaljevu. Slovenački pristup međunarodnim vodama ovisan je o toj granici. Prije osam godina su se o tome prijateljski dogovorili tadašnji premijeri Račan i Drnovšek. Zbog pritiska nacionalista s obje strane taj ugovor međutim nikada nije proveden. Za posmatrače sa strane konflikt je teško shvatljiv. Francusko predsjedništvo EU ga je prošlih sedmica pokušavalo uzaludno izgladiti. Obostrana nepopustljivost u pitanju granice ukorijenjena je u obje zemlje u nacionalnoj samosvjesnosti... Sanader je Sloveniju indirekto optužio za ucjenu i netolerantnost. Da Hrvatska u spornom graničnom pitanju sa susjednom BiH, i aspirantom za EU, postupa skoro na isti način ostalo je nespomenuto, ocjenjuje Neuer Zuercher Zeitung.

Šrederovo „Ne“ bila je odluka desetljeća

Njemački ministar vanjskih poslova Frank Valter Štajnmajer je u četvrtak (18.12.) svjedočio šesti put pred Istražnim odborom BND-a o ulozi njemačkih tajnih agenata u ratu u Iraku.

„Štajnmajer je sve optužbe o dvoličnosti u njemačkoj politici prema ratu u Irak odbacio označivši ih kao bezumne.“Angažman dvojice agenata BND-a u Iraku 2003 godine nije bio u suprotnosti sa objavom o njemačkom neučestvovanju u iračkom ratu“, rekao je Štajnmajer u svom svjedočenju pred Istražnim odborom BND-a u Berlinu,“ piše Suedeutsche Zeitung.

List piše da je, posljednje izjave, koje dolaze iz američke vojske, o velikom značenju informacija iz BND-a za američko vojno vodstvo u iračkom ratu, Štajnmajer odbacio kao suštinski neispravne. On je rekao kako američki generali pohvalama na račun njemačke tajne službe sada žele samo svesti stare račune. Također je rekao kako je „Ne“ aktivnom učešću u borbama u Iraku, koje je rekla Šrederova Vlada, bilo najteža, ali i najvažnija odluka desetljeća. „No, ona nije značila prekid odnosa sa SAD i nije značila kraj suradnje između tajnih službi,“ dodao je Štajnmajer.