Društveni mediji protiv terorističke propagande

Slike imaju veliku simbolički moć u širenju straha, kao na primjer zastava 'Islamske države' koja se vijori u antičkom rimskom teatru u sirijskom gradu Palmira. Teroristi su na istom mjestu u julu 2015. kamerom snimali pogubljenja desetina vladinih vojnika. Propaganda 'Islamske države' koja inscenira egzekucije kruži internetom - dijelom i na velikm platformama poput Jutjuba ili Fejsbuka.

Sa tim bi sada trebalo prestati. Fejsbuk je najavio da će se zajedno sa Jutjubom, Majkrosoftom i Tviterom ciljano usmjeriti na terorističke sadržaje. Ove četiri platforme žele da oforme zajedničku bazu podataka gdje bi vršili razmjenu foto materijala sa terorističkom sadržinom.

To bi trebalo da funkcioniše pomoću takozvanog "hash-a": fotografije i video materijal kojima se veliča nasilje i koji bi morali da budu uništeni, biće prekriveni sa jednim digitalnim otiskom prsta. Tako bi operateri mogli da spriječe nove pokušaje postavljanja tog materijala. Ono što je sada novo je to da će ti takozvani 'digitalni otisci prsta' završiti u zajedničkoj bazi podataka, tako da svi operateri mogu da imaju pristup saznanjima onih drugih. "Mi ćemo se koncentrisati na to da se u budućnosti uvežemo i sa drugim operaterima", saopštio je iz Fejsbuk.

Ipak društvene mreže "žive od klikova"

No, svaka internet platforma odlučuje sama za sebe, prema sopstvenim kriterijumima, da li su pojedini sadržaji teroristički ili ne. Za Jutjub na primjer važi pravilo da se neki video materijal uništava tek kada ga prijave korisnici. Kada je 'Islamska država' 2014. postavila snimak na kojem se vidi ubistvo novinara Džejmsa Folija, Jutjubu je bilo potrebno sedam dana da ukloni propagandni video. A do tada ga je pogledalo oko deset miliona korisnika. I ne treba zaboraviti da Jutjub, kao i druge internet platforme, živi od klikova.

Čan-jo Jun sa rezervom gleda na antiterorističku incijativu internet platformi. Ovaj advokat, specijalista za IT pravo, je početkom novembra vodio istražni proces protiv vlasnika Fejsbuka, Marka Cakerberga (Zuckerberg) zbog sumnje da je poticao huškanje naroda. "Fejsbuk do sada nijednom nije uspio da sa sopstvenih stranica ukloni terorističku propagandu", žali se on u razgovoru za DW. "Razlog za to je što Fejsbuk briše propagandne i nasilne sadržaje tek kada podržavaju neki kontekst", objašnjava Jun. Fejsbuk na primjer neće ukloniti fotografiju djevojčice s odrubljenom glavom ako uz to ide post kojim se osuđuje taj čin.

Tviter, Fejsbuk, Jutujub i Majkrosoft se u svojoj inicijativi koncentrišu samo na fotografije i video materijal. A kako će se odnositi prema terorističkoj propagandi u tekstualnom obliku, Fejsbuk za to nije imao objašnjenja. Takođe se u ovoj incijativi uopšte ne govori o rasizmu, seksizmu ili lažnom izvještavanju 'Fake News'. A upravo zbog toga su u posljednje vrijeme socijalne mreže žestoko kritikovane.