Nova godina - stari problemi

Na sastanku ministara finansija Evropske unije u ponedjeljak i utorak u Briselu (23. i 24. januar) ministarsko savjetovanje će se ponovo vrtiti oko istih tema kao i prošle godine: dužnička kriza u Grčkoj, fiskalni paket za Evropu, restruktuiranje, otežan pristup svježem novcu kod banaka, pad boniteta članica EU i banaka kao i obim fonda za pomoć prezaduženim državama. Minisitri će, nasuprot tome, pokušati da nastave da djeluju na više frontova istovremeno.

Grčki pacijent

U ovom trenutku takozvana Trojka, koju čine eksperti Evropske komisije (EK), Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ponovo provjeravaju da li Grčka može da ispuni ciljeve kao i da li može da preuzme odgovornost za novu tranšu kredita. Već je više nego jasno da je deficit te zemlje suviše visok, a privredni rast pak suviše nizak. Njemačka kancelarka je u jednom radio intervju nedavno kazala da će Grčka tek 2020. godine moći da stane na svoje noge i da do novca dolazi na finansijskim tržištima. Međutim, ukoliko Grčka do sredine marta ne dobije svjež novac od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, država bi mogla da bude platno nesposobna.

Međutim, pregovori između međunarodnog udruženja banaka i grčke vlade teku izuzetno sporo i trebalo je da budu već odavno završeni. Ali, sporne su još uvijek kamatne stope na obveznice i rokovi otplate. A drugo, pojedini povjerioci nemaju uopšte interesa da dobrovoljno otpišu dugove, jer su dobro osigurani ukoliko Grčka ne bude mogla da otplaćuje dugove. I zbog toga radije spekulišu o bankrotu te zemlje.

Otpis duga je zapravo drugi dio paketa pomoći koji bi Grčku trebalo da iščupa iz dužničkog blata u kojem se još uvijek nalazi. A sve dok se ne regulišu prava privatnih povjerioca, zemlje evrozone ne žele da isplate drugu tranšu kredita. A o isplati druge tranše kredita odlučuju eksperti Trojke koji od prošle sedmice borave u Grčkoj.

Banke u krizi

Usko povezano sa dužničkom krizom u evrozoni je situacija u evropskim bankama. Do 1. jula bi banke trebalo da dobiju oko 100 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi se obezbijedile za eventualno nove neuspjehe na polju državnih obveznica. Nekima od njih je potrebna pomoć države. Mnoge banke pak ne vjeruju jedne drugima. "Kreditna kriza je već tu", kazao je šef Instituta njemačke privrede, Mihael Hiter za Ziddojče cajtung. Savezna asocijacija njemačkih banaka odbacuje ove procjene. Evropska centralna banka je, prije Božića, bankama pozajmila, skoro bez kamata, oko 400 milijardi evra, kako bi se održala likvidnost bankarskog sektora.

Posljednja spona u nemirnom krizom uzburkanom moru je de fakto Evropska centralna banka. Ona masovno kupuje državne obveznice prezaduženih zemalja, a bankama, koje su u krizi, na raspolaganje daje neograničene količine novca. Ovakav kurs koji bi mogao da vodi devalvaciji valute kritikuje prije svihe Njemačka banka. A druge evropske zemlje, kao što su Italija, Španija i Francuska zahtjevaju još aktivniju ulogu ECB. Ali, predsjednik ECB Mario Dragi još uvijek odbija da tržištima stavi na raspolaganje velike količine novca i jednostavno štampa nove količine evra. A to je recept koji su koristile Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država i Engleska banka.

Autor: Bernd Rigert / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić