Dugo putovanje u Evropu

Iako se Makedonija u formalno pravnom smislu nalazi ispred nekih svojih susjeda u procesu evrointegracija, i dalje je otvoreno pitanje kada će pristupni pregovori zapravo početi.

Makedonija je bila prva zemlja Zapadnog Balkana koja je stupila u ugovorni odnos sa EU, potpisavši SSP još 2001. godine. Iako je krajem 2005. dobila i mjesto kandidata za članstvo u Uniji, Makedonija, do danas, nije otpočela pristupne pregovore. Novoizabrani makedonski predsjednik, Đorđe Ivanov, samo dan poslije svoje inaoguracije, došao je u Brisel da sa evropskim zvaničnicima razmotri situaciju u evrointegracionim procesima njegove zemlje.

Ovim povodom, Srđan Cvijić, iz Centra za evropsku politiku u Briselu, za Dojče vele kaže: „Makedonija već dugo čeka na početak pregovora. U zemlji postoji uvjerenje da je veliki broj uslova već ispunjen, te da bi proces pregovora mogao da počne na jesen. Sa druge strane, ono što je trenutno opipljivo za Makedoniju, jeste vizna liberalizacija. Makedonski zvaničnici pokušaće razgovorima u Briselu da otklone, između ostalog, i eventualne političke prepreke sa strane EU na stavljanje Makedonije na pozitivnu šengensku listu.“

Bezvizi režim, ali i pristupni prgovori

Makedonija kao možda i najuspešnija, među zemljama regiona, u ispunjavanju kriterijuma za „bijeli Šengen“, ipak ne želi da joj bezvizni režim bude zamjena za jedan od prioriteta zemlje, a to je što brže otpočinjanje pregovora o pridruživanju.

„Makedonija je za sada ispunila prvi od osam zadatih kriterijuma u predpristupnom procesu. Naime, održani predsjednički izbori bili su slobodni i demokratski i dobili su pozitive ocjene iz EU. Dakle postoji još sedam uslova koji su povezani sa donošenjem strukturalnih zakona važnih za uvođenje evropskih standarda u makedonski sistem. Mislim da ćemo poslije predstojećih izbora za EP, a možda prije konstituisanja nove Evropske komisije znati nešto više o tome kada će otpočeti makedonski pregovori sa EU”, kaže Cvijić.

Prednosti i mane

Dakle Makedoniji su vidljivi pozitivni pomaci u ispunjavanju uslova, kao i u političkom životu. Međutim iako je Makedonija u formano pravnom smislu ispred nekih svoji susjeda, recimo Srbije, u procesu evrointegracija, ona ima i neke otežavajuće okolnosti, kaže Cvijić:

“Ekonomski gledano Srbija je u boljoj situaciji, a i sama zemlja je izutra čvršća, u smislu jedinstva. Makedonija ima problem podjeljenosti. Ohridski ugovor još nije dobio punu implementaciju. Sve to destabilizuje razvoj zemlje, a ne treba zaboraviti i na političku prepreku, a to je spor sa Grčkom.”

Jasno je da se zemlje Zapadnog Balkana danas nalaze na različitim stepenicama evrointegracionog procesa. Svaka ima svoje probleme i svoje prednosti. Međutim to je, podsjeća Cvijić, bio slučaj i u procesu pridruživanja nekih istočno-evroskih zemalja, pa su, na kraju, sve zajedno ušle u EU. To se može dogoditi i sa Balkanom.

Autor: Marina Maksimović

Prevod: Belma Fazlagić-Šestić