Dva stoljeća mita o zemlji 'pjesnika i mislilaca'

Njemačka kao zemlja pjesnika i mislilaca. Ova slika je stvorena i proširena prije 200 godina zahvaljujući jednoj francuskoj autorici i njezinom engleskom izdavaču. 1813. iz tiska je izišla knjiga "De l'Allemagne" ("O Njemačkoj") francuske autorice Germaine de Staël koja je promijenila dotadašnju sliku o Njemačkoj. Prije svega i zato jer se dotad u Francuskoj i Engleskoj vrlo malo ili gotovo ništa nije znalo o skupini državica u kojima se govori njemački jezik. Velike zasluge za popularnost ovog klasika o Njemačkoj ima (mada ne dobrovoljno) i Napoleon Bonaparte.

Svađa s Napoleonom

Anne Louise Germaine de Staël, koja slovi i kao jedna od začetnica komparativne književnosti, odigrala je važnu ulogu i tijekom Francuske revolucije podupirući, kao i veći dio liberalnog plemstva, zahtjeve revolucionara. Oduševljenje je splasnulo nakon radikalizacije Francuske revolucije, nakon čega se Madame de Staël posvećuje pisanju. Njezin život se mijenja nakon susreta s Napoleonom s kojim se nije slagala oko odnosa prema Švicarskoj koju je Napoleon namjeravao osvojiti od čega ga je De Staël (podrijetlom Švicarka) htjela odgovoriti.

Neki izvori također govore da se Napoleonova antipatija naspram pariške intelektualke zasniva i na odbijenim ljubavnim ponudama. U svakom slučaju nakon Napoleonovog dolaska na vlast barunica De Staël je napustila Francusku i smjestila se na neko vrijeme u Njemačkoj. Tijekom njezinog boravka u zemljama njemačkoga govornog područja De Staël je upoznala velike intelektualce i spisatelje toga vremena Johanna Wolfganga von Goethea i Friedricha Schillera (na slici gore, skulpture u Weimaru). Nakon povratka u Francusku svoje dojmove je objavila u knjizi pod nazivom "O Njemačkoj".

Idealizirana slika

Napoleon je rukopis dao zaplijeniti i uništiti. I to ne toliko zbog antipatije prema barunici De Staël koliko zbog pozitivne slike Njemačke što novom vladaru i pokoritelju Europe nije odgovaralo. De Staël je njemačke zemlje prikazala s naglašenom sklonošću k idealiziranju, kao kulturno područje jakih i samostalnih regija (za razliku od centralizirane Francuske) u kojoj se velika pozornost posvećuje literaturi i filozofiji. "O Njemačkoj" je tiskana tek tri godine kasnije, 1813. u Londonu, gdje u međuvremenu De Staël živjela u egzilu. Djelo je ubrzo postalo veliki međunarodni bestseler.

Dobra prodaja se jednim dijelom zasniva na tada, u međunarodnim krugovima vrlo popularnoj autorici, ali i činjenici da se o Njemačkoj u ostatku Europe u to vrijeme vrlo malo znalo. Za mnoge Francuze i Engleze je Njemačka bila potpuno nepoznata zemlja, s mnogo malih političkih jedinica u kojima se doduše govori zajedničkim jezikom ali koje nisu mogle biti raznolikije: na jugu katolička, na sjeveru protestantska, na zapadu pod utjecajem građanskih pokreta, a na istoku još uvijek snažno feudalna.

Svi oduševljeni osim Nijemaca

No knjiga Madame De Staël je u mnogome stvorila sliku o Njemačkoj kakva i dan danas vlada u mnogim dijelovima svijeta: kao o narodu koji duboko razmišlja i promišlja svaki potez i koji se lako oduševljava filozofijom, književnošću i glazbom. S druge strane površno ćaskanje, moda, dobar ukus i smisao za humor nisu baš jača strana Nijemaca. No dok je ovakva paušalna slika Teutonaca oduševljavala francusku i englesku publiku, u "zemlji mislilaca i pjesnika" je naišla na zgražanje. U moru kritika, ona poznatog pjesnika Heinricha Heinea zvuči još najblaže.

"Dobra gospođa De Staël je kod nas vidjela samo ono što je htjela vidjeti: magloviti krajobraz u kojem žitelji ne rade ništa drugo nego po čitave dane raspravljaju o moralu i metafizici." Da Nijemci nisu nimalo miroljubivi i da nipošto nisu narod koji romantično sanjari po pitoresknim pejzažima, barunica De Staël je uvidjela već 1814. kad je pruska vojska umarširala u Pariz. "U ovim Nijemcima ne mogu više prepoznati narod koji sam opisala i upoznala", napisala je tada De Staël. No slika o "zemlji mislilaca i pjesnika" se zadržala još desetljećima pa i sve do danas.

Autor: Nenad Kreizer(dpa)

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina