Dvostruka uloga Angele Merkel oko Balkanske rute?

Je li Angela Merkel u izbjegličkoj krizi igrala dvostruku ulogu? Tim pitanjem i događajima iza političkih kulisa oko zatvaranja Balkanske rute se u svojoj knjizi bave troje austrijskih novinara.

"Politički krimić oko zatvaranja Balkanske rute" je naslov članka u kojem austrijski portal nachrichten.at upućuje na jednu knjigu koju su napisali trojica austrijskih novinara, a u kojoj se bave zakulisnim radnjama visoke politike u jeku izbjegličke krize. U knjizi "Bijeg - kako je država izgubila kontrolu" tih trojica novinara lista Die Presse "temeljito i izuzetno napeto" opisuje događaje od lipnja 2015. do proljeća 2016. godine, piše nachrichten.at. "Taj trio je istraživao u raznim ministarskim uredima u Berlinu, Beču, Ljubljani i Skopju - i na vidjelo iznio interesantne detalje, na primjer o tome da je njemačka vlada očito po tom pitanju bila podijeljena", piše portal nachrichten.at. Taj portal se osvrće dakako i na austrijsku ulogu u izbjegličkoj krizi, odnosno na telefonske razgovore koje su vodili njemački i austrijski šef diplomacije s njihovim tadašnjim makedonskim kolegom Nikolom Poposkim te se napominje kako su i Steinmeier i Kurz Poposkog ohrabrivali da "izdrži" navalu izbjeglica na makedonsku granicu.

Politika | 08.07.2017
Mazedonien Besuch österreichischer Außenminister Kurz

Sebastian Kurz i Nikola Poposki

Merkel nije htjela djelovati kao "hardlajner"

Po pitanju zatvaranja Balkanske rute, u knjizi je dalje riječ i o "dvostrukoj igri kancelarke Merkel. Jedan visokorangirani austrijski diplomat se čak citira riječima da tada nije bilo uopće nikakvih pokušaja intervencije iz Berlina: 'Nisu nas htjeli zaustaviti. Samo što oni sami nisu htjeli važiti kao ti koji zatvaraju.' Samo taj dio knjige se već pobrinuo za dizanje prašine u njemačkoj politici."

Upravo o tome piše i njemački list Merkur na svojoj internetskoj stranici. Merkur tako navodi da su novinari Christian Ultsch, Thomas Prior i Rainer Nowak u svojoj knjizi pokušali dati odgovore na pitanja: "Je li, pored sveg ustrajavanja na europskom rješenju, Angela Merkel ipak bila jako sretna što su Makedonija i Mađarska ogradama zaustavili navalu migranata? Je li joj javno osuđivano zatvaranje Balkanske rute bilo ustvari više nego pravo?"

Griechenland Flüchtlingslager

U jeku izbjegličke krize su se odvijale dramatične scene na grčko-makedonskoj granici, ljudi više nisu znali kamo

Ovaj list dalje navodi kako se u ovoj knjizi od oko 200 stranica stvara dojam da Merkel i, izuzev šefa bavarskog CSU-a Horsta Seehofera, drugi političari ni u kojem slučaju nisu htjeli djelovati kao "hardlajneri". "Pritom je sama Njemačka uskoro već mnoge migrante poslala nazad na granicu, što je u Austriji, ali jedva u njemačkoj javnosti, izazvalo pozornost. 'Merkel je ostala u svojoj ulozi najvećeg gostoprimca Europe, dok je istovremeno dala zatvoriti rute prema Njemačkoj', pišu autori bečkog lista 'Die Presse'. Za potrebe svojih istraživanja su razgovarali s mnogim političarima i onima koji odlučuju u Europi", navodi Merkur.de.

Austrijsko gledište na stvari

List ističe da trojica austrijskih novinara u svojoj knjizi trezveno i bez uzdignutog kažiprsta predočavaju tadašnji tijek i pozadinu događaja iz austrijskog ugla gledanja: "Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz je tada igrao odlučujuću ulogu - i bio zbog svog zalaganja za nacionalno-državna rješenja kritiziran od strane Angele Merkel i tadašnjeg njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera. Kurzov često ponavljan slogan da je on zatvorio Balkansku rutu je samo dio istine. Više su - tako pišu autori knjige - Slovenci već prethodno neke stvari pokrenuli što je, zahvaljujući Kurzu, na koncu primijenjeno.

Melilla Zaun Flüchtlinge 28.05.2014

Ograda u španjolskj eksklavi Melilli u Sjevernoj Africi

Autori uvijek iznova u knjizi tematiziraju i slabosti Dublinskog sustava prema kojem izbjeglica azil mora potražiti u prvoj EU-zemlji na čije tlo kroči."

Pored pitanja o dvostrukoj ulozi Angele Merkel, austrijski novinari se u svojoj knjizi bave i "dvostrukim moralom Europske unije", kako piše Merkur.de. "S gledišta autora knjige se dvostruki moral u EU-u pokazuje i na primjeru kritike Mađarskoj. Kako se Mađarska nalazi na jednoj vanjskoj granici EU-a, ona prema Schengen-kodeksu smije bez daljnjeg postaviti ograde, navodi se u knjizi i ujedno dodaje da je Španjolska to još 2005. godine uradila u svojoj eksklavi Melilli i Ceuti. 'O tome se rijetko tko uzrujavao. No, Mađarsku se zbog toga osuđuje'," pišu austrijski novinari u svojoj knjizi, a prenosi Merkur.de.

Politika

Prvi cilj: preživjeti

Putovanje povezano sa velikom patnjom i opasnostima za tijelo i dušu. Bježeći od rata i bijede se 2015. i 2016. godine više stotina hiljada ljudi, prije svega iz Sirije, preko Turske uputilo za Grčku. Na ostrvima Lesbos, Hios i Samos u izbjegličkim centrima se još uvijek nalazi oko 10.000 ljudi. Od januara do maja 2017. godine je došlo više od 6.000 novih izbjeglica.

Politika

Pješice prema Evropi

Više miliona ljudi je 2015. i 2016. godine iz Turske i Grčke pokušalo preko „balkanske rute“ doći u zapadnu Evropu – i to pješice preko Makedonije, Srbije i Mađarske. Izbjeglički talas je prekinut tek kada je ruta zvanično zatvorena i kada su mnoge zemlje zatvorile granice. Najveći broj izbjeglica u Evropu danas dolazi preko Sredozemlja.

Politika

Zaprepaštenost širom svijeta

Ova fotografija je šokirala svijet: u septembru 2015. godine je na tursku obalu isplivalo mrtvo tijelo trgodišnjeg Aylana Kurdia iz Sirije. Fotografija se širom svijeta proširila preko društvenih mreža i postala simbol sirijske izbjegličke krize. Nakon toga se čulo da „Evropa ne smije dugo čekati“.

Politika

Haos i očaj

Znajući da njihov izbjeglički put kroz Evropu neće još dugo biti otvoren, više hiljada očajnih izbjeglica je ušlo u prepune vozove i autobuse u Hrvatskoj. Nekoliko dana kasnije u oktobru 2015. godine je Mađarska zatvorila svoje granice. Paralelno sa zatvaranjem granice je Mađarska otvorila kontejnersko naselje u kojem izbjeglice žive dok ne budu riješeni njihovi zahtjevi za azil.

Politika

Napad na izbjeglice

Pažnju medija je privukao događaj u kojem je kamermanka iz Mađarske izbjeglici iz Sirije poturila nogu dok je noseći dijete u ruci pokušavao proći kroz policijsku blokadu u mjestu Röszke u blizini granice sa Srbijom. Bilo je to u septembru 2015. Na vrhuncu izbjegličke krize je u Njemačkoj povećan broj napada na izbjegličke prihvatne centre.

Politika

Nema otvorenih granica

Zvanično zatvaranje „Balkanske rute“ u martu 2016. godine je dovelo do nereda na graničnim prelazima. Više hiljada izbjeglica se našlo u bezizlaznoj situaciji. Došlo je i do policijskog nasilja. Mnogi su pokušali zaobići granične prelaze, kao što je bio slučaj na grčko-makedonskoj granici.

Politika

Simbol okrutnosti

Dijete u prašini i krvi: fotografija na kojoj je petogodišnji Omran iz Alepa je šokirala javnost i 2016. godine postala simbol užasa sirijskog građanskog rata i patnje civilnog stanovništva. Godinu dana kasnije se pojavila fotografija na kojoj je Omran nasmijan. Asadove pristalice su kritikovale što je fotografija korištena u propagandne svrhe.

Politika

Neizvjesnost novog doma

Muškarac iz Sirije sa djetetom u naručju na grčko-makedonskoj granici u blizini mjesta Idomeni. On se nadao sigurnosti u Evropi – za njega i njegovu porodicu. Prema dogovoru iz Dablina zahtjev za azil u jednoj zemlji EU se podnosi u onoj zemlji u koju je podnosilac zahtjeva prvo kročio. Zbog toga su mnoge izbjeglice vraćene. Prije svih su preopterećene bile Grčka i Italija.

Politika

Nada u pomoć

Njemačka ostaje destinacija broj jedan za mnoge izbjeglice iako je politika prema izbjeglicama i tražiocima azila njemačke vlade zbog velikog broja izbjeglica postala restriktivnija. Ni jedna zemlja u Evropi nije prihvatila tako mnogo izbjeglica kao Njemačka. Ukupno 1,2 miliona. Angela Merkel je postala ikona za mnoge izbjeglice.

Politika

Pobuna u izbjegličkom centru

Na sjeveru Francuske je policija uklonila izbjeglički kamp u Calaisu. Prilikom uklanjanja kampa u oktobru 2016. godine je došlo do velikog požara. Oko 6.500 stanovnika kampa je raspoređeno u druge prihvatne centre u Francuskoj. Šest mjeseci kasnije humanitarne organizacije govore o mnogim maloljetnicima koji kao beskućnici žive u okolini Calaisa.

Politika

Davljenje u Sredozemlju

Brodovi civilnih i državnih spasilačkih službi su stalno u akciji. Uprkos ekstremnoj opasnosti koja ih očekuje na izbjegličkom putu mnogi bježe od siromaštva i rata u svojim domovinama i bolje sutra traže u Evropi. Gumeni čamci prepuni ljudi u Sredozemnom moru uglavnom zapadaju u nevolje. Samo 2017. godine je život izgubilo oko 1.800 ljudi. 2016. godine je stradalo više od 5.000 ljudi.

Politika

Bezakonje u Libiji

Stotine hiljada izbjeglica iz Subsaharske Afrike i Bliskog istoka u libijskim centrima čeka prevoz za Evropu. Krijumčari i trgovci ljudima kontrolišu te poslove. Stanje u centrima je katastrofalno, upozoravaju organizacije za zaštitu ljudskih prava. Očevici govore o robstvu i prisilnoj prostituciji. Bez obzira na sve izbjeglice i dalje sanjaju o Evropi.