Ekstremizam u Njemačkoj nije shvaćen ozbiljno

Zaključak je porazan, ali nije iznenađujući: Bezbjednosne institucije su drastično potcjenile desničarski ekstremizam, saopštio je komitet koji je ad hoc formiran da ispita propuste u istrazi organizacije Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU). Teroristi NSU-a terete se za deset ubistava, kao i za bombaške napade i pljačke banaka. Njemački poslanici govore čak i o „potpunom neuspjehu države“. Ali to nije iznenađenje, kada se u obzir uzmu brojne blamaže u bezbjednosnim institucijama, koje su izašle na vidjelo poslije otkrivanja NSU-a.

Proces za članicu ove organizacije Beatu Čepe tek je počeo. Njena dva saradnika – Uve Mundlos i Uve Benhart – su mrtva, pa su na optuženičkoj klupi samo još četvorica pomagača. Suđenje može da potraje, ali anketni odbor je ovog četvrtka već završio prikupljanje dokaza. Doduše, odbor se ovim slučajem bavi još od zime 2012 godine. Na svom 72. zasjedanju, njemački parlamentarci su ispitivali saradnike Službe za zaštitu ustava, ali i pitali stručnjake za savjet.

Do nasilja može doći svuda

A stručnjaka je bilo mnogo: Barbara Džon, povjerenica njemačke vlade za pomoć porodicama žrtava NSU terora, izjavila je da su neuspjesi bezbjednosnih institucija posljedice „predrasuda i moralnog kukavičluka“. Ipak, Džonova je pohvalila rad istražnog odbora i prenijela im zahvalnost porodica žrtava. Ona smatra da bi trebalo uspostaviti centralu za pomoć žrtvama desničarskog nasilja, u čiji rad bi bili uključeni i ljudi pogođeni zločinima NSU. Osim toga, Barbara Džon se zalaže za pokretanje savjetovališta o desničarskom nasilju, kao uspostavljanje funkcije povjerenika kome bi građani mogli da se žale na prestupe policije.

Brita Šelenberg iz Minhenskog centra za primjenjena politička istraživanja kaže da nedostaje „ključni državni koncept“ u borbi protiv ekstremnih desničara. Postoji mnogo pojedinačnih mera, ali je potrebna i trajna podrška protivnicima ekstremizma. „Do desničarskog nasilja može doći bilo gdje“, naglašava ona. Dodaje i da se u Njemačkoj svi koncentrišu na krivca, a da se zaobilazi tema diskriminacije i iskustva žrtava. Po njenim riječima, druge evropske zemlje ne izbjegavaju te teme.

Uspavana država

Bernd Vagner iz programa za rehabilitaciju ekstremnih desničara „Exit Deutschland“ prebacio je državnim institucijama da su prespavale razvoj nacističke scene. Vagner se nacistima bavi više od 25 godina i kaže da se stalno provlači fraza da „nije sve tako loše“. Međutim, njegova organizacija je brže prepoznavala gdje i kada se izgrađuju strukture desničarskih ekstremista, nego što su to činile državne institucije, kaže Vagner.

Kriminolog Ginter Šiht kritikovao je nedostatke u obrazovanju policije. Moguće je da još uvijek postoji uticaj zastarjelog načina razmišljanja, kaže on, a ima i naznaka „latentnog rasizma“ – makar tako pokazuju pojedinačna ispitivanja. Ipak, nema sistematske procjene. Tema „nije dobro ispitana“ iako postoje dobre mogućnosti da se policija obrazuje po pitanjima desničarskog ekstremizma.

Debata o izvještaju u septembru

Ocjene stručnjaka uklapaju se u sliku koju je komitet već stekao u proteklih 15 mjeseci. I predsjedavajući odbora Sebastijan Edati iz SPD-a prebacuje državnim institucijama da su istraživale „ograničeno i opterećeni predrasudama“. „To nije bilo dostojno pravne države“, kaže on. Konačna verzija izvještaja biće spremna za nekoliko mjeseci. Parlament će o o tome raspravljati početkom septembra, odnosno nekoliko nedjelja prije izbora u Njemačkoj. Svi članovi odbora saglasni su da službe bezbjednosti moraju da se reformišu.

Autori: Marsel Firstenau / Darko Janjević

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić