Erdogan podijelio arapski svijet

Turski predsjednik Erdogan nije podijelio samo svoju zemlju. Jer, i u arapskim zemljama i u čitavom regionu su različite reakcije na njegovu izbornu pobjedu.

Arapi i Erdogan? Jemenski bloger koji živi u Londonu, Mohamed Jumeh pojednostavljuje priču o ovim odnosima. Jumeh, koji na Tviteru ima preko 250.000 pratilaca, piše kako Arapi imaju samo dva viđenja o Erdoganu i izborima u Turskoj. "Jedni na Erdogana gledaju kao na diktatora koji je pobijedio na demokratskim izborima kojih zapravo nije ni bilo. Dok drugi žele da ga oponašaju, doduše u drugačijem okruženju i pod drugačijim okolnostima." Erdogan dijeli, polarizuje, kako Turskoj tako i u arapskom svijetu.

Koliko je Jumeh objasnio situaciju, pokazuju reakcije na njegov tvit. Jedni mu predbacuju autoritarni stil vladavine, uz to još i njegov surov odnos prema političkim protivnicima, a posebno protiv Kurda. Nakon izbora on pak može da postane agresivniji - 'posebno prema Arapima', kao što stoji u reakciji na Jumehov tvit i njegova opažanja.

Wahlen Türkei - Erdogan erklärt sich zum Sieger - Erdogans Anhänger feiern

Drugi su pak puni hvale za njegov izrazito religiozni kurs, koji Turskoj, ali i arapskom svijetu, daje osjećaj ponovo ojačanog kulturnog identiteta. Erdogan se prvenstveno brine za važnost svoje zemlje, Turske. Ovakav angažman nedostaje mnogim arapskim šefovima vlada, stoji u jednom tvitu. "Zbog toga i dalje traže časnog političara koji će se suočiti sa izazovima poput siromaštva, nedostatka obrazovanja i neadekvatne zdravstvene zaštite."

Bliskost sa Muslimanskim bratstvom

Erdoganova izborna pobjeda je izazvala reakcije i van digitalnog svijeta. Ne manje važno je i to što bi se sada sunitski svijet još jednom mogao podijeliti, smatra sociolog Ginter Majer, rukovodilac Centra za arapski svijet (ZEFAW) na Univerzitetu u Majncu. Erdogan je politički blizak Muslimanskom bratstvu i podržava ga u čitavom nizu arapskih država. Posebno veze održava sa Katarom, zemljom koja takođe važi za jednu od onih koje najviše podržavaju Muslimansko bratstvo. "To u stvari znači izraženu zategnutost odnosa prema Kataru od strane Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Egipta. To je klasično zauzimanje frontova, a u tom smislu je Turska u Kataru povećala i svoju vojnu prezentnost." Majer očekuje da će Erdogan nakon izborne pobjede i dalje nastaviti istim kursom.

Politika | 26.06.2018

Na unutrašnjopolitičkom nivou, Erdogan se prvenstveno obraća konzervativnim Turcima koji imaju jaku povezanost sa islamom. Jer, on se predstavlja kao pobožan sunitski musliman što mu takođe donosi izrazite simpatije. Kao turski predsjednik, njegova prva obaveza je da služi zemlji - to je pak okolnost koja bi morala da ga odvrati do tapšanja po ramenu pripadnika vladajućeg Hamasa u Pojasu Gaze. Jer, kako nije imao dovoljno sunitskih podržavalaca, Hamas se na kraju okrenuo Iranu, koji mu pruža masivnu finansijsku podršku; a sudeći prema pisanju magazina Forbs, radi se o više miliona dolara godišnje. Tako bi Hamas mogao da se sve više da bude pod šapom iranskog vođstva. Iran takođe štiti sirijskog predsjednika Asada, dok Turska istovremeno godinama radi na njegovom svrgavanju. Ovakva konstelacija stvari bi mogla da na dalje spriječi približavanje Turske Hamasu.

Gaza Israel Konflikt Jerusalem US Botschaft

Otvaranje Ambasade SAD u Jerusalimu

Kompliokovani odnosi s Izraelom

Erdogan bi se svakako mogao osjećati ojačano i u svom neraspoloženju prema Izraelu. Posljednjih mjeseci su odnosi Ankare i Jerusalima prilično zahladnjeli. To je prije svega izazvala nedavna odluka Sjedinjenih Država da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela i tamo preseli i svoju ambasadu iz Tel Aviva. Status Jerusalima kao glavnog grada Turska 'nikada' neće prihvatiti, kazao je Erdogan polovinom maja na konferenciji za štampu u Londonu.

Ovakav odlučan stav mu je obezbijedio simpatije kako u svojoj zemlji tako i u arapskom svijetu, kaže Ginter Majer. No, zbog toga se takođe distanca prema Saudijskoj Arabiji i njenim saveznicima se povećala. "To je još više produbilo podjele u sunitskom taboru", kaže Majer.

Posljedice za Siriju

Erdoganova pobjeda ima neposredne posljedice na susjednu Siriju. U proljeće ove godine turski predsjednik je poslao vojsku preko sirijske granice u pravcu Afrina. Podržana od arapskih paravojnih organizacija, turska armija je trebalo da napadne kurdske 'Jedinice narodne odbrane' (YPG), koje Ankara optužuje da sarađuju sa 'Radničkom partijom Kurdistana' (PKK) koja djeluje u Turskoj. No, korak po korak akcija se proširila na veliki dio zemlje. Jer, Erdoganu nije bio cilj samo da potisne kurdske saveze, koje predsjednik Turske naziva 'terorističkim'. Na kraju on želi da kontroliše veću zonu, u kojoj bi se sirijski civili osjećali sigurno, posebno onih 3,5 miliona izbjeglica iz te zemlje koji su trenutno utočište našli u Turskoj. A njihov boravak u Turskoj je bila jedna od najvažnijih tema tokom izborne kampanje.

Syrien Afrin Zerstörtes Stadtzentrum

Afrin...

Ginter Majer upozorava na sporazum koji su prethodne sedmice potpisali Turska i SAD. Ovaj sporazum predviđa da se sirijske demokratske snage povuku istočno od Eufrata. "Tako će čitava oblast od Eufrata do zapadne granice Sirije potpasti pod kontrolu Turske. Ta oblast bi, prema Erdoganovom viđenju, trebalo da bude dovoljna sigurna. U nju bi mogle onda da se vrate i izbjeglice trenutno smještene u Turskoj."

Erdogan je tako jednako sporan u arapskom svijetu, kao i u samoj Turskoj. No, jasno je jedno da i protivnici i prijatelji moraju da računaju s njim. Jer, i u svom narednom mandatu Erdogan će stvarati takvu političku klimu s kojom će i susjedni Turske morati da se suoče.

Pogledajte video 02:13
Trenutno uživo
02:13 min
Politika | 25.06.2018

Turska dijaspora u Njemačkoj slavi

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android