EU želi Kristalinu Georgijevu na čelu MMF
6. august 2019
Univerzitetska profesorka Kristalina Ivanova Georgijeva već više puta u karijeri bila je tek „kandidat broj dva", ali se na kraju pokazala kao najbolji izbor. I kad je Bugarska 2010. trebalo da imenuje svoju evropsku komesarku, u prvom trenutku je to bila Rumijana Jeleva. Ali kada se pred Evropskim parlamentom postavilo pitanje njenog imovinskog stanja i finansija, Sofija je umjesto nje poslala Georgijevu koja je postala komesarka za humanitarnu pomoć u vrijeme kada je predsjednik Evropske komisije bio Žoze Manuel Barozo. On je nalazio samo riječi hvale za bugarsku ekonomistkinju i isticao je kao osobu „sa solidnim međunarodnim iskustvom i znanjem s kojim će značajno doprinijeti radu Evropske komisije."
To se nastavilo i u prvom mandatu Žan-Kloda Junkera kao predsjednika Evropske komisije, kada je Georgijeva postala potpredsjednica Komisije i komesarka za budžet i ljudske resurse. Nakon toga, karijera ju je 2016. odvela na čelo Međunarodne banke za obnovu i razvoj, ogranka Svjetske banke.U međuvremenu se razmišljalo i da bi Georgijeva možda mogla da bude odgovarajuća osoba za položaj generalne sekretarke Ujedinjenih nacija, ali 2017. tamo ipak izabran Antonio Gutereš.
Početkom ove godine je pak predsjednik Svjetske banke Džim Jong Kim odstupio sa svoje dužnosti i otišao u komercijalne poslove. Nije velika tajna da to nije bila samo lična odluka: tradicionalno, predsjednika postavlja zemlja s najvećim učešćem u kapitalu Svjetske banke, a to su Sjedinjene Američke Države. Taj južnokorejsko-američki ljekar tamo je dospio kao kandidat prethodnog predsjednika Baraka Obame, a veoma dobro se zna što i o Obami, i o takvim međunarodnim organizacijama misli sadašnji američki predsjednik Donald Tramp. Povrh toga i Svjetska banka prolazi kroz promjene i proces dokapitalizacije, što samo donekle nailazi na razumijevanje Vašingtona. Ali nakon odlaska Kima, predsjedavanje Svjetskoj banci komisijski je preuzela njegova potpredsjednica Kristalina Georgijeva.
I prilikom nedavne partije šaha oko ključnih položaja u Evropskoj uniji, kao neka od mogućnosti spominjalo i ime bugarske ekonomistkinje. Dogovoreno je da će Francuskinja Kristin Lagard stati na čelo Evropske centralne banke, a, opet tradicionalno, čelnika sestrinske organizacije Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, postavlja po volumenu kapitala druga zajednica država, a to je Evropska unija. Udjeli su se promijenili i nigdje ne piše da tako mora biti, ali evropski kandidat je još uvijek najizgledniji.
I tu Kristalina Georgijeva u početku nije bila u prvom planu: razmišljalo se o portugalskom predsjedniku evrozone Mariu Kenteneu, španskoj ministarki privrede Nadiji Kalvino, predsjedniku Centralne banke Finske Oliju Renu, a mnogi su mislili da je favorit bivši predsjednik evrogrupe, Holanđanin Jerun Dajselblum.
Na kraju je ipak izabrana Kristalina Georgijeva kojoj je podrška stigla iz 56 odsto zemalja koje čine 57 odsto stanovnika Evropske unije. Postupak izbora vodila je Francuska koja ovoga puta i u postupku izbora u MMF predstavlja evropske interese, a francuski ministar finansija Bruno Lamar odmah je čestitao bugarskoj profesorki uz ocjenu da je to „odlična vijest", i obećao joj „da ćemo svi podržati vašu kandidaturu".
Odmah se oglasio i holandski kandidat Dajselblum koji joj je čestitao preko Tvitera i zaželio „potpuni uspjeh". Čestitao joj je i bivši šef Žan-Klod Junker.
Kristalina Gerogijeva je majka jednog djeteta, voli da putuje, svira gitaru i voli da pleše, a rado i kuva egzotična jela. Ali iako po svojim sklonostima djeluje kao „konzervativna majka", ona je borbena zastupnica ravnopravnog učešća žena na odgovornim položajima. To je odlučila da sprovede i u Svjetskoj banci s ciljem da do 2020. bude jednak broj žena i muškaraca. Ali taj cilj postigla je čak i ranije.