EU želi nova pravila u radu tajnih službi?

Naviknuti na godine „kriznih samita“, na kojima su rješavana akutna pitanja ekonomske kriza i opstanka zajedničke valute, poznavaoci evropskih prilika očekivali su da sastanak lidera EU (24.10.) bude jedan od „mirnijih“. Na dnevnom redu našla su se pitanja digitalne agende, nezaposlenost mladih i nastavak konsultacija oko ekonomsko-monetarne i bankarske unije. Međutim, potpuno druga tema izbila je u prvi plan. Francuski predsjednik, Francois Hollande, je poslije saznanja o navodnom prisluškivanju preko 70 miliona telefonskih razgovora Francuza zatražio da EU razmotri pitanje rada američkih tajnih službi. Njemačka kancelarka, Angela Merkel, na samit je stigla samo dan kasnije pošto su procurile informacije da je i njen telefon navodno prisluškivan.

Inače vrlo uzdržana, njemačka kancelarka bila je oštra u svom stavu: „Jasno sam rekla američkom predsjedniku da špijunaža među prijateljima nije prihvatljiva. Među saveznicima i partnerima potrebno je povjerenje. Ono sada mora ponovo da se gradi. SAD i Evropa suočavaju se sa zajedničkim izazovima. Mi smo saveznici, ali takvo savezništvo mora da se gradi na povjerenju. Zato ponavljam: špijunaža između prijatelja nije prihvatljiva.”

Dogovor o razumijevanju u oblasti tajnih službi

Merkel i Hollande su u Briselu održali i bilateralni sastanak i pred predsjednike država i vlada EU sinoć izašli sa zajedničkom inicijativom da u bilateralnim razgovorima sa SAD dođu razjašnjenja prethodnih događaja, ali i da se uspostave nova pravila: “Da se ovakvi incidenti više ne bi događali potrebne su mjere, a jedna od njih je da Njemačka i Francuska, i sve one zemlje članice koje žele da im se pridruže, do kraja godine dođu do sporazuma sa SAD o međusobnom razumijevanju u oblasti tajnih službi”, izjavio je predsjednik Saveta EU, Herman Van Rompuy.

Svi lideri zemalja članica saglasni su sa ovakvom francusko-njemačkom inicijativom. Većina ih je zahtjevala “istinu” i “objašnjenje” od Vašingtona i tražila da Evropa zauzme zajednički stav u odbrani prava svojih građana. U Briselu se tako mogla i čuti ocjena da između EU i SAD postoji “blizak odnos i vrijedno parnerstvo”, ali i da se svako partnerstvo mora zasnivati na poštovanju i povjerenju, uključujući tu i rad tajnih službi. Dodaje se da saradanja i razmjena informacija jesu važan dio borbe protiv terorizma u svijetu, ali se sloboda pojedinca i fundamentalna prava moraju zaštititi. Iako se premijer Velike Britanije, David Cameron, sam nije obratio medijima, Van Rompuy je prenio da se i pored “specijalnih odnosa” sa SAD Velika Britanija slaže sa predloženim.

Ekonomski interes ipak na prvom mjestu?

Među prijedlozima koji su se sinoć mogli čuti u Briselu bio je i prekid preogovora o slobodnoj trgovini između EU i SAD za koji se založio predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz: “Ako idemo u pregovore imajući na umu da naš sagovornik već unaprijed zna našu strategiju, kako onda možemo da ravnopravno da razgovaramo?”

On smatra da je špijuniranje predsjednika država nešto što se moglo očekivati od “neprijateljskih vlada u doba hladnog rata” i da je vrijeme da se sa Amerikom razgovara o postojanju nacionalnih tajnih službi koje su izmakle kontroli. I predsjednik Evropske Komisije, Jose Manuel Barosso, napominje da ga prisluškivanje telefona i špijunaža mejlova podsjećaju na “totalitarne režime iz bliske prošlosti”. Stručnjaci međutim smatraju da je stvaranje zone slobodne trgovine između Evrope i Amerike, kao najvećeg bilateralnog trgovinskog ugovora ikada, u interesu EU i Njemačke. Kancelarka Merkel, poslije prvog dana smita u Briselu i sama je odbacila mogućnost prekida trgovinskih pregovora sa Vašingtonom zbog kršenja povjerenja od strane tajnih službi.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić