EU-fondovi za obnovu: nekom više nekom manje
14. februar 2021
Do kraja aprila bi morali da budu predstavljeni planovi Evropske komisije, nakon čega će da budu procijenjeni. Ako Brisel da zeleno svjetlo, prva sredstva bi mogla da poteku najranije početkom ljeta.
Dogovor o paketu pomoći vrijednom 750 milijardi evra prošlog ljeta bio je politički podvig. Evropska unija se tada po prvi put zadužila, kako bi pomogla zemljama članicama da prevladaju posljedice pandemije. "Planovi moraju da budu u vezi sa reformana", kazao je rumunski političar i ekonomista Zigfrid Muresan, koji u Evropskom parlamentu sjedi u klupi Poslaničkog kluba Evropske narodne stranke kao i u Odboru za budžet.
Podjele su jasne: 37 odsto novca mora da bude uloženo u programe za zaštitu klime, 20 procenata u digitalizaciju i ostatak za reforme socijalnih sistema ili u javno zdravtsvo.
Nezaposlenost je ženskog roda
„Pojedine zemlje bi morale da preispitaju svoj pristup", kaže Damian Bezelager iz redova Zelenih. One bi morale da uzmu u obzir da kriza jedne pogađa jače od drugih.
„Od ukupnog broja nezaposlenih u Italiji 75 odsto su žene. Nove investicije tradicionalno odlaze u oblasti kojima dominiraju muškarci. Ovakve razlike moraju barem da se pomenu", kaže Bezelager.
Do sada je 18 zemalja dostavilo svoje planove Evropskoj komisiji, šest je tek napravilo prijedloge i tri još diskutuju sa vlastima o tome šta smatraju prihvatljivim. No, s obzirom da rok ističe tek krajem aprila, još uvijek ima dovoljno vremena za fina usaglašavanja.
Za odobrene prijave prvo će biti isplaćeno 13 odsto sume vrijednosti projekta. Ostala sredstva će onda da teku u tranšama, zato što Evropska komisija želi da provjeri sprovođenje projekata u međufazama. Ovaj novac bi trebalo da bude bolje kontrolisan od dosadašnjih sredstava EU.
„Politička reciklaža"
Službe EU su sada u pravcu Mađarske uputile istinski pucanj upozorenja. U januaru su zahtijevale hitne reforme u sistemu raspodjele javnih projekata, jer u suprotnom neće dobiti novac iz Fonda za obnovu. Tržišna utakmica je zapravo samo drugi naziv za nepotizam i prevare.
Finansijski ekspert Sven Gigold (Zeleni) kritikuje da ni zemlje koje su pokrenule Fond za obnovu, Njemačka i Francuska, ne daju dobar primjer manjim državama članicama s obzirom da žele tri četvrtine sredstava EU da iskoriste za već dogovorene projekte.
Takvo prepakivanje nacionalnih konjukturnih programa je naravno dozvoljeno, ali protivrječi cilju Fonda za obnovu, jer žele da privredu ojačaju za budućnost, umjesto da popunjavaju rupe u budžetima nastale zbog pandemije.
„Savezne vlade bi trebalo da daju dobar primjer, umjesto da se služe političkom reciklažom", kaže Gigold. Neće se postići ekonomski efekat ako se isti projekti finansiraju novcem EU umjesto zaduživanjem na nacionalnom nivou.
Gigold je pak optimističan kada je riječ o drugim zemljama. Španija će u obnovi sigurno da iskoristi šansu i da se „orijentiše ka budućnosti". Kolaps turističke industrije bacio je svjetlo na strukturalne nedostatke nacionalne ekonomije: jer, kako kaže Gigold, hitno je potrebno više sredstava za finansiranje istraživanja, za mjere kvalifikacije na tržištu rada, a neophodna je i reforma penzionog i socijalnog sistema.
Italija profitira
U Italiji je zbog planova za fondove za obnovu prije desetak dana pala Konteova vlada. Barem je to koalicioni partner iskoristio za prekid koalicionog saveza. EU sada polaže nade u ekspertski tim predvođen Mariom Dragim, nekadašnjim šefom Evropske centralne banke. To je pozitivan razvoj", raduje se Žolt Darvaš iz Instituta za istraživanje privrede Brugel u Briselu. Italija će biti jedan od najvećih profitera fondova za obnovu: prema dosadašnjim planovima dobija više od 200 milijardi evra, od toga 65 milijardi u grantovima.
Odluka o fondovima za obnovu i raspodjeli sredstava donijeta je još prošle godine. Italija je tada važila za jednu od najpogođenijih zemalja, ali su u međuvremenu Portugal, Španija i Francuska daleko ispred po štetama koje trpe zbog pandemije korona virusa.
Prema procjeni ekonomiste Žolta Darvarša raspodjela sredstava među državama članicama bi mogla još malo da se koriguje, jer će se uzeti u obzir i privredna proizvodnja u ljeto 2020. Tako će Španija dobiti malo više a Italija malo manje novca.
Ekonomista Darvaš podsjeća da će i Dragi morati da dobije saglasnost parlamenta za njegove prerađene planove, ali to što mu je povjereno formiranje tehničke vlade Italiji svakako povećava šanse da se novac razumno utroši.