EU I OPASNOST OD TERORIZMA

Fris de Gajs, evropski koordinator antiterostičkih aktivnosti, kaže da je previše dokumenata i papira, a premalo konkretnih rezultata, ali isto tako tvrdi da su postignuti i rezultati sa kojima bi javnost mogla biti zadovoljna – kada bi ti trezultati mogli biti objavljeni:

„Tajne službe ne mogu objaviti svoje rezultate u novinama. Kada je neki teroristički napad spriječen onda javnost može samo vidjeti da se ništa ne događa. Teško je uočiti uspjehe, no oni su ipak tu“.

Novembra 2004 Evropska unija je usvojila Haški program, na osnovu kojeg je trebalo intenzivirati obavještajnu saradnju. Zajednička policijska institucija Europol, čije je sjedište u Hagu, sakuplja sve podatke i analizira ih. No, operativni poslovi ostaju u nadležnosti nacionalnih država.

Pri ministarskom Savjetu Evropske unije je osnovan Centar za procjenu opasnosti od terorističkih napada, a od marta prošle godine je dužnost koordinatora svih antiterorističkih aktivnosti na evropskom nivopu preuzeo Fris de Gajs.

„Moja uloga je da pomognem zemljama Evropske unije da sprovedu to što su najavile. To je moj glavni zadatak“.

Na snagu je stupio i nalog za hapšenje koji je na snazi nezavisno od nacionalnih granica. Na osnovu njega je do februara ove godine uhapšeno preko 100 osoba. Samo njih nekoliko je uhapšeno pod sumnjom da su povezani sa terorističkim organizacijama. U Njemačkoj je u toku proces pred Ustavnim sudom radi rasvetljavanja ustavnosti ovakvog naloga za hapšenje.

Unija očekuje bolju zaštitu granica nakon osnivanja Institucije sa sjedištem u Varšavi, koja će se baviti ovom problematikom. Što se tiče dodjele viza već postoji zajednička regulativa, no u oblastima dodjele političkog azila i doseljavanja dogovor još nije postignut.

Kompjuterski sistem „Šengen II“ pohranjivaće podatke o osobama koje su ulazile u države unije te o dodijeljenim vizama – policija će tako imati slobodan pristup informacijama do kojih je do sada teško dolazila. Od ove godine je dozvoljeno unošenje tzv. Biometrijskih podataka u pasoš, no dogovoreni su predugi prelazni rokovi, a i Evropski parlament je suzdržan kada je riječ o ovakvim mjerama pa zahtjeva reviziju odluke.

Pet članica Evropske unije – Francuska, Italija, njemačka, Velika Britanija i Španija – dogovorile su tijesnu saradnju u suzbijanju terorizma ali i u oblastima dodjele azila i dosljavanja. Ta grupa G5 ne sarađuje u okviru evropskih ugovora, ali se te zemlje nadaju da će njihov primjer motivisati i ostale članice Unije da se priključe. Njemački ministar unutrašnjih poslova upozorava da se od Evropske unije ne očekuju čuda:

„Znamo da takvi teroristi u svojim smrtonosnim aktivnostima biraju tzv. meke ciljeve. Ne možemo zaštititi sve meke ciljeve u Evropi – sve vozove, poslovne zgrade ili diskoteke. To je apsolutno nemoguće“.

Jedna smjernica Evropske unije, koja je stupila na snagu u Februaru trebala bi pomoći presušivanju finansijskih izvora terorista. Bankovni računi osumnjičenih osoba mogu biti blokirani, a finansijeke aktivnosti organizacija koje skupljaju pomoć za Bliski istok mogu biti ograničene ukoliko se pokaže da taj novac odlazi u sumnjive kanale.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi olakšavanje prisluškivanja i dugoročnog pohranjivanja snimaka telefonskih razgovora ili elektronske pošte moglo dovesti do ograničavanja osnovnih prava građana. Sa druge strane Sjedinjene američke države smatraju da Evropljani ne čine dovoljno na suzbijanju opasnosti od terorizma.

Velika Britanija je igrom slučaja prilikom preuzimanja predsjedvanja evropskom unijom najavila da će jedan od prioriteta za vrijeme britanskog mandata biti bolja koordinacija antiterorističkih aktivnosti. Nakon bombaških napada u Londonu potreba za zajedničkom borbom protiv terorizma je još očiglednija.