EU lideri duboko podijeljeni oko budžeta

Očekivanja su velika. U novembru su se šefovi država i vlada rastali u svađi oko sedmogodišnjeg budžeta. Bio je to neuspjeh na javnoj pozornici, predsjednik Evropske komisijeJosé Manuel Barroso je u jednom obraćanju pred Evropskim parlamentom pozvao vlade da hitno postignu dogovor: "Dalja odugovlačenja poslala bi vrlo negativnu poruku u ovom vremenu krhkog ekonomskog oporavka. U tom slučaju bi postojala opasnost da frontovi postanu još tvrđi i da postizanje dogovora bude još teže."

No, spor je ostao. Neke bogate zemlje sa sjevera, među njima i Njemačka, Nizozemska i Švedska, i dalje zahtjevaju kraćenja u budžetu. Njihov argument glasi: ako se na nacionalnom nivou svuda štedi, onda ne može ostati pošteđen ni budžet EU.

Najradikalnije stavove tada je iznio britanski premijer David Cameron. Njemu čak ni kompromisni prijedlozi predsjednika Evropskog vijeća Hermana Van Rompuya ne idu dovoljno daleko. Rompuy predlaže da Britanci zadrže popust na plaćanje u zajedničku kasu.

Jedni žele štednju ali i popuste

Argumenti predstavnika drugih zemalja glase: zbog toga što politika štednje zemalja članica, a prije svega siromašnih članica na jugu dovodi do toliko nezaposlenosti i patnje, evropski budžet mora stvoriti ravnotežu. Jedan od zagovornika takve politike je francuski predsjednik François Hollande: "Jedni žele štednju, a istovremeno ti isti žele zadržati svoje popuste. Moj stav je jasan: štednja da, slabljenje privrede ne."

U Evropskom parlamentu ima malo onih koji su za štednju. Jedan od onih koji taj stav otvoreno zastupa je Martin Callanan, šef konzervativaca, stranke Davida Camerona. Callanan želi temeljnu promjenu mišljenja: "Umjesto sve većeg, EU treba napraviti bolji budžet i odsjeći suvišno salo".

Suvišno salo za Callanana je naprimjer dobar dio subvencija za poljoprivredu. One čine 40 odsto zajedničkog budžeta. Drugi primjer on vidi u dvostrukom sjedištu parlamenta. Jednom mjesečno briselski poslanici se sele u francuski Strazbur na plenarnu sedmicu. Predsjednik Evropske komisije Barroso je uoči ovog samita siguran da će "dogovor šefova država i vlada sadržati manje od onoga čemu su se nadali komisija i parlament". Komisija je na početku tražila hiljadu milijardi eura. U međuvremenu se navode sume od 950 do 970 milijardi eura.

Račun bez krčmara

Ukoliko šefovi država i vlada postignu dogovor, to bi mogao da bude i račun bez krčmara. Krčmar je parlament koji mora odobriti sedmogodišnji budžet. Velika većina bi budžet najradije povećala. Kompromis sa parlamentom bi se mogao sastojati od toga da se u budžet ugradi više fleksibilnosti. Da naprimjer, nakon tri godine, ako za to budu postojali ekonomski uvjeti, dođe i do promjena u budžetu. Šta će se desiti ako uprkos svim pokušajima, ne dođe do sporazuma? U tom slučaju se od 2014. mora raditi sa budžetom koji je na snazi za ovu, 2013. godinu, i to sve dok se ne postigne dogovor.

Autori: Christoph Hasselbach / Belma Fazlagić Šestić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić