1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU pooštrava borbu protiv gusara

26. mart 2012

Iako je otmica brodova u posljednje vrijeme nešto manje, Evropska unija nema namjeru da popusti u borbi protiv pirata. Obimnije mjere bezbjednosti i pripravnost brodskih posada, nisu sve što se u Briselu planira.

https://p.dw.com/p/14SGC
Foto: picture-alliance/dpa

Gusari su ovaj put ostali kratkih rukava: prije nekoliko dana, šestorica naoružanih momaka su pratila jedan teretni brod. Kapetan tog broda je uključio alarm, povećao brzinu do maksimuma, naredio posadi da se skloni pod palubu i naložio ljudima iz obezbjeđenja da uzvrate vatru.

Lopovi su okrenuli svoj čamac i udaljili se. Brodske posade su danas mnogo bolje pripremljene za ovakve napade nego što je to ranije bio slučaj. A oni su i dalje svakodnevica pred obalama Somalije. Međunarodni biro za brodski saobraćaj u Londonu je samo prošle godine izbrojao 237 napada. Trenutno se 13 brodova i 197 talaca nalaze u rukama gusara.

Zbog toga mnogobrojne države nastoje da zaštite važan trgovački plovni put kroz Adenski zaliv. U međuvremenu su svoje ratne brodove tamo poslali i Kina, Indija, Rusija, NATO i EU. Evropska misija "Atalanta" obuhvata pet brodova. Među njima su i dva broda Bundesvera. Uprkos tome, broj gusarskih napada raste iz godine u godinu. Od 2007. godine do danas, on se govoto udesetostručio.

Napadi na infrastrukturu

Zbog toga, Evropska unija želi da proširi svoje operacije i na kopno. Ministri spoljnih poslova EU u petak (23.3.2012.) su donijeli odluku da ciljevi u Somaliji ubuduće smiju da se gađaju i iz vazduha. Akcije će biti ograničene na obalsko područje a njihovi ciljevi će biti prije svega skladišta materijala, čamci i brodovi, te zalihe goriva. O ovom širenju mandata će morati da glasa i Bundestag. Ono ranije nije bilo po volji političara vladajuće koalicije. Ministar odbrane, demohrišćanski političar Tomas de Mezijer, sredinom januara je rekao da ne vjeruje da će to doprinjeti rješenju problema.

Flash-Galerie Piraterie Somalia Fregatte Brandenburg
Jedan pripadnik njemačke mornarice u izvidniciFoto: picture-alliance/dpa

I opozicija je podjeljena. Omid Nuripur, portparol poslaničkog kluba Zelenih za odbrambenu politiku, ne isključuje da će glasati za proširenje mandata međunarodnih snaga: "provjerićemo šta piše u tekstu mandata i onda donijeti odluku", kaže on i dodaje da je većina poslanika Zelenih glasala i za prvobitnu misiju. "Ipak, činjenica je da mi kritički gledamo na prijedloge o proširenju misije." Nuripur smatra da bi u slučaju napada na priobalni pojas pirati mogli da brzo promjene svoju taktiku i prilagode je novim uslovima, "što bi moglo da dovede do odustajanja od novog mandata."

Tajni planovi

Moguće je da poslanici neće ni znati detalje onoga o čemu će glasati, jer vojni odbor EU želi da ih drži u tajnosti. Tako se, na primjer, ne zna koliko duboko u teritoriju Somalije će smjeti da zađu helikopteri međunarodnih snaga. Rajner Arnold smatra da takvi detalji nisu presudni. "Dio plana je već poznat", prenosi ovaj portparol poslaničkog kluba Socijaldemokrata za odbrambenu politiku: "kada je u pitanju stručna ocjena, ja ću mom poslaničkom klubu preporučiti da ne glasa za ovaj mandat." I Arnold smatra da napadi u kopnenom priobalnom pojasu neće imati efekta, "uz to, imamo i rizik da u takvim akcijama stradaju i civili". On ne isključuje ni mogućnost da letilice međunarodnih snaga budu napadnute ručnim raketnim bacačima ili sličnim sistemima.

Trenutno svakako niko ne želi angažovanje kopnenih jedinica. Posljednji takav pokušaj - misija Ujedinjenih nacija UNOSOM - završio se 1993., nakon što je leš jednog američkog vojnika pred TV-kamerama vučen po čitavom Mogadišu. Otada Somalija nema vladu koja funkcioniše i u njoj vladaju samo građanski rat i glad. Trenutno se oko 18.000 vojnika Afričke unije bori protiv radikalne islamske paravojske Al Šabab, koja kontroliše velike dijelove centralne i južne teritorije. "Somalija je jedno od najtežih mjesta na svijetu za nas" kaže Čelis Mekdonaf, portparolka Svjetskog programa ishrane i susjednoj Keniji. Od 2008. godine do danas, u Somaliji je izgubilo život 18 njenih kolega.

"Sredstva obavještajnih službi"

Küste vor Somalia Operation Atalanta
Operacija Atalanta pred obalom SomalijeFoto: Bundeswehr

Bar su brodovi Svjetskog programa ishrane, koji su samo u februaru u Somaliju odvezli 20.000 tona životnih namirnica, u međuvremenu posatati bezbjedni. Nakon što su četiri takva broda bila oteta, od 2007. ih uvek prate ratni brodovi. Trgovačke teretne brodove je nemoguće štititi na taj način - kroz Adenski zaliv godišnje prođe oko 30.000 brodova. Najviše deset brodova "Atalante" nadgleda područje koje je jedan i po put veće od evropskog kontinenta. Ipak, Sajrus Modi, šef centra IMB za borbu protiv gusara, govori o uspjesima. "Ratna mornarica često koristi sredstva obavještajnih službi kako bi uzela na nišan piratske grupe i prije nego što one krenu u napad."

Štampa više ne piše o akcijama međunarodnih ratih brodova. Tako su, prema zvaničnim navodima, brodovi Bundesvera u januaru i februaru oslobodila dva indijska broda i njihovu posadu tako što su dozvolili napadačima da pobegnu. Spasilačke akcije se ne završavaju uvijek dobro: krajem februara, posle jedne takve akcije danskih mornaričkih specijalaca, dvojica od 18 talaca su umrli od povreda koje su tom prilikom zadobili. Jedan indijski ratni brod je 2008. potopio jedan tajlandski ribarski brod zajedno sa otmičarima i 15 članova posade.

Otmičari imaju sve manje uspjeha

Napadi su učestali, ali gusarima je sve teže. Broj uspješnih otmica je 2011. pao na 28 - u odnosu na 49 iz 2010. Posade su postale opreznije, kaže Sajrus Modi. Mnogo bolje paze na eventualne opasnosti i brže uspjevaju da nađu spas na pučini, a "porastao je i broj brodova na kojima je prisutno naoružano obezbjeđenje."

Konrad Šeter, stručnjak za Somaliju Bonskog univerziteta, smatra da je vojno angažovanje na Rogu afrike - promašeno. "Problem je u tome što je međunarodna zajednica decenijama potiskivala tu neprijatnu temu; pirati nisu aktivni zato što ih to zabavlja, već zato što su sukobi veliki, a šanse da se preživi male." Dokle god se ne suzbiju uzroci gusarenja, ono će predstavljati opasnost - to mišljenje dijele i političari Arnold i Nuripur. Pored mogućnosti da se vazdušnim akcijama nad kopnom međunarodne snage uvuku u građanski rat, Šeter vidi i moralni problem Zapada: "S jedne strane, zalažemo se za demokratiju i ljudska prava, a s druge, sve češće posežemo za nasilnim sredstvima i primjenjujemo ih protiv ljudi koji nikada nisu imali šansu..."

Sajrus Modi moguće akcije na kopnu vidi prije svega iz perspektive moreplovaca. "Pozitivno je to što äe gusarima to smetati i vjerovatno malo pomoći onima kojima je potrebna zaštita. Negativno je to će tako da se poveća opasnost po članove posada koji su u zarobljeništvu na kopnu."

Autori: Denis Stute / Saša Bojić

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić