1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU za prava žena širom svijeta

Suzanne Krause4. januar 2009

Od ove godine za članice Europske unije važi smjernica kojom se omogućava suzbijanje nasilja nad ženama širom svijeta, odnosno kojom borba protiv diskriminacije žena postaje dio vanjske politike EU-a.

https://p.dw.com/p/GRhn
U BiH se veliki broj žena suočava s problemima obiteljskoga nasilja, međutim žene nad kojima se provodi nasilje ne uživaju podršku društva i suočene su sa brojenim predrasudama.
U BiH se veliki broj žena suočava s problemima obiteljskoga nasilja, međutim žene nad kojima se provodi nasilje ne uživaju podršku društva i suočene su sa brojenim predrasudama, izjavila je direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-HadžiabdićFoto: dpa

Smjernica Europske unije o nasilju nad ženama i za suzbijanje svih oblika ženske diskriminacije obuhvaća 19 stranica, a kao cilj se na početku navodi: "Usvajanje Smjernice o nasilju nad ženama određuje jasnu političku volju Europske unije da prava žena kao temu odredi kao svoj prioritet i trajno joj se posveti odgovarajućim akcijama. Koncentriranjem na pitanje nasilja nad ženama i djevojčicama EU si na raspolaganje stavlja sredstvo za djelotvorno postupanje protiv jedne od najgorih povreda ljudskih prava u našem današnjem svijetu

Prava žena kao dio europske vanjske politike

Francuska državna tajnica za ljudska prava Rama Yade objašnjava što ova smjernica konkretno znači: "Veleposlanstva europskih zemalja u cijelome svijetu budno prate poštivanje prava žena u zemlji domaćinu i moraju se angažirati ako se, primjerice, nekoj ženi nepravedno sudi. Veleposlanstva također moraju financirati projekte za pomoć ženskim žrtvama nasilja kako bi im se omogućio povratak u normalan život."

Smjernica sadrži dugačak popis nasilnih djela koja treba suzbiti. Pod pojmom "kućno nasilje" podrazumijeva se kada ženu fizički zlostavlja bračni drug ili bivši partner. No, istim se pojmom obuhvaća i situacija u kojoj obitelj trudnoj ženi zapovjedi da pobaci, jer bi trebala roditi djevojčicu. Tu se također ubrajaju i prisilna udaja, sakaćenje ženskih spolnih organa te ubojstva iz časti.

Kod teme "društveno nasilje" radi se o silovanju, seksualnom iskorištavanju i uskraćivanju prava na obrazovanje. U trećem dijelu Smjernice obrađuje se "nasilje, koje provodi ili tolerira država". Antoine Madelin iz međunarodne krovne organizacije udruga za ljudska prava, koji lobira pri Europskoj uniji u Bruxellesu, objašnjava što to znači: "Europska unija će od sada od stranih država tražiti reforme zakona kojima se diskriminiraju žene i donošenje propisa koji će štititi prava žena. EU će se također zalagati i za to da druge zemlje ratificiraju odgovarajuće međunarodne sporazume."

Posebne zadaće europskih diplomata

Tako veleposlanstva država članica EU-a od sada moraju prikupljati određene podatke o zemljama u kojima se nalaze: o zakonima kojima se eventualno diskriminiraju žene kao i o naporima koje čini zemlja domaćin kako bi bolje zaštitila žene od nasilja. Osim toga, od veleposlanstava se očekuje i izrada statistika o žrtvama spolnog nasilja kao i vršenje pritiska kako nasilje ne bi prolazilo nekažnjeno. Europski diplomati također bi se trebali založiti da vlade zemalja u kojima djeluju provedu kampanje za senzibiliziranje i informiranje o nasilju nad ženama, i to posebno među dječacima i muškarcima.

Osam milijuna eura za pomoć aktivistima

U Smjernici se posebna pažnja pridaje onima koji se neposredno bore za ženska prava, a to i jesu uglavnom žene. One se zbog svog angažmana često nalaze na udaru državne vlasti i društvenih skupina, ali i vlastitih obitelji. Europska komisija upravo radi na utemeljenju fonda za pomoć progonjenim borcima za ljudska prava, iz kojeg će se s više od osam milijuna eura financirati konkretne akcije. U taj projekt je uključeno 11 organizacija za ljudska prava koje čine mrežu za promatranje razvoja u svim zemljama svijeta. Marie Claire Lefevre-Lucas, koja je u Europskoj komisiji zadužena za područje demokracija i ljudska prava, objašnjava da će se na taj način omogućiti pružanje konkretne pomoći u pojedinačnim slučajevima: "Ponudit ćemo pravnu pomoć, a u najtežim slučajevima pomoći ćemo i kod dobivanja vize ili organiziranja bijega iz zemlje. No, puno možemo pomoći i u svakodnevici, recimo ponudom programa za obuku u samoobrani, kako pred sudom, tako i kod fizičkog napada." Fond za pomoć aktivistima počinje djelovati od idućeg proljeća.